Žene u Hrvatskoj obrazovanije i potplaćenije od muškaraca

Žene u Hrvatskoj primaju manju plaću, ali upisuju studije i doktoriraju u većem postotku u odnosu na muškarce, a u politici je njihova zastupljenost slaba, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji je nedavno objavio publikaciju o položaju žena i muškaraca.

Dominacija žena u visokom obrazovanju

Jedan od najizraženijih trendova u hrvatskom društvu je porast obrazovne razine žena. Dok su početkom 60-ih godina žene činile tek trećinu studenata, danas su one apsolutna većina.

Prema podacima DZS-a, u akademskoj godini 2023./2024. žene su činile 58,4 posto svih studenata, a njihov udio među diplomiranima bio je još veći, 61,6 posto.

Trend je uočljiviji i na razini najvišeg akademskog stupnja, doktorata. Dok su 1970. godine žene činile samo 26,2 posto doktora znanosti, taj se odnos danas promijenio. U 2024. godini žene su činile većinu doktora znanosti, s udjelom od 60,1 posto.

Nejednakosti u plaćama i politička zastupljenost

Jedan od najčešće isticanih pokazatelja je rodni jaz u plaćama. Iako se situacija postupno popravlja, podaci pokazuju da žene u prosjeku zarađuju 96,1 posto plaće koju ostvaruju muškarci u pravnim osobama. Prosječna plaća žena u 2024. godini iznosila je 1290, a muškaraca 1342 eura.

Kada je riječ o političkom životu, unatoč poboljšanjima, žene su i dalje nedovoljno zastupljene. Ipak, situacija je znatno bolja nego 1990. godine, kada je udio žena u Saboru bio samo 4,6, a danas ih je tek 25,5 posto.

U Hrvatskoj statistika pruža zanimljiv uvid u demografsku i društvenu strukturu. Prema najnovijim podacima, žene čine 51,6 posto ukupnog stanovništva, dok muškarci čine 48,4 posto.

Promjene u braku i očekivanom životnom vijeku

Kada se iznose podaci o ženama i muškarcima često središnja tema postanu brakovi. DZS kaže da ih je 1950. sklopljeno 37.995, a 2023. godine u bračnu je luku uplovilo 17.306 parova.

Podaci o razvodima ukazuju na to da se na samoj sredini prošlog stoljeća na tisuću sklopljenih brakova raspalo njih 83, a u 2023. na isti broj bračnih ugovora razvrgnuto je 255.

Prosječna dob žene koje su 1970. godine stale pred matičara bila je 21,6, a muškaraca 25,5 godina starosti. U 2023. žene su stupale u brak s prosječnih 29,7, dok su muškarci ugovarali brak s prosječno 32 godine.

Od 1950. do 2023., ukazuju podaci DZS-a, značajno se povećala prosječna starost umrlih. Navedene godine prošlog stoljeća žene su umirale u prosjeku s 45,9, a muškarci 42 godine.

Pretprošle godine životni vijek žena bio je 80,7, dok se muškaraca popeo na 73,7 godina. Ovi podaci mogu se razmatrati u kontekstu razvoja medicine, ali i rasta standarda.