Riječka helikopterska hitna bez predaha: u tri mjeseca 260 intervencija, velik broj iz Istre

Od udaljenih otoka do planinskih predjela Gorskog kotara i Like – riječki helikopterski tim Hitne medicinske službe ovo je ljeto bio u stalnoj pripravnosti.

U protekla tri mjeseca odradili su više od 260 intervencija, pokrivajući uz Primorsko-goransku i područje Ličko-senjske, Istarske te sjevernog dijela Zadarske županije.

„S jedne strane je dobro što postojimo upravo zbog takvih situacija, ali ove godine bilo je zaista mnogo teških i zahtjevnih nesreća, medicinski i tehnički gledano,“ rekla je Petra Šverko Zinaić, specijalistica hitne medicine za HRT.

Velik broj nesreća povezan je s povećanim priljevom turista. „Mnogo je djece i mladih na romobilima i motociklima, a česte su i nezgode izvan prometa, primjerice padovi na otvorenom,“ dodaje ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije Senka Kajčić.

Helikopterska posada broji pet članova i često stiže na teren gdje kopnena vozila ne mogu. „Zna biti naporno, osobito pred kraj tjedna, jer pilotsko osoblje radi u sedmodnevnim smjenama. No, volimo svoj posao i tu smo da pomognemo,“ ističe pilot Denis Depiera.

Tim je u pripravnosti 24 sata dnevno. „Nakon poziva iz središnjice u Rijeci, pilot daje odobrenje za polijetanje i u roku od pet minuta smo u zraku,“ objašnjava Jelena Jurić, tehničarka hitne medicine.

Svaka sekunda je važna

Vrijeme je ključno, posebno za udaljene otoke poput Unija ili Suska. „Ranije je transport pacijenta s otoka do bolnice mogao trajati i do pet sati, a sada smo to sveli na sat do sat i pol,“ naglašava Kajčić.

Od pokretanja helikopterske službe u ožujku prošle godine, riječki tim zbrinuo je više od 920 pacijenata. Baza se nalazi na otoku Krku, a koordinacija intervencija odvija se iz prijavno-dojavne jedinice u Rijeci.

Novinarka HTV-a Jelena Tomac ondje je razgovarala i sa Slađanom Srdoč, specijalisticom hitne medicine, koja potvrđuje da je sezona izrazito zahtjevna.

„Broj stanovnika ljeti višestruko raste, vrućine su dodatni problem, a pritisak na hitnu medicinu ogroman. Posebno je teško u područjima Krka i Crikvenice, gdje s postojećim brojem timova jedva uspijevamo pokriti sve potrebe,“ kaže Srdoč.

Helikopter je značajno rasteretio hitnu službu. Osim Krka, baze postoje i u drugim dijelovima Hrvatske, no krčka i splitska imaju najviše posla. „Zahtjev za letom upućuje liječnik uz pacijenta kada procijeni da se radi o hitnoj intervenciji. Kod udaljenih otoka i životno ugroženih pacijenata helikopter se podiže odmah, a sve koordinira naša prijavno-dojavna jedinica,“ objašnjava Srdoč.