Devet milijardi eura za mirovine - porasli su i troškovi HZMO-a!
Rast mirovina, ali i sve više korisnika naknada koje su sve veće, poput nacionalne naknade za starije osobe i doplatka za djecu, uz rast plaća zaposlenih u javnom sektoru, utjecao je na financije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Oko devet milijardi eura ove će godine potrošiti Zavod za mirovinsko osiguranje. Svi troškovi u odnosu na prošlu godinu značajno rastu, pokazuje polugodišnji izvještaj HZMO-a.
Prihodi od doprinosa veći su za 20 posto, dok državu mirovine koštaju deset posto više nego u prvoj polovici prošle godine. Troškovi za pojedine naknade skočile su i do 50 posto, piše mirovina.hr.
Kako je priopćio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), nova – povećana svota dijela prijevremene starosne mirovine određena je po službenoj dužnosti, bez donošenja posebnog rješenja, korisnicima kojima je mirovina ranije bila određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0.
Mirovine će biti isplaćene svim korisnicima koji ih primaju putem otvorenih računa u poslovnim bankama.
06:45Prije 309 d08.08.2025
Rast mirovina, ali i sve više korisnika naknada koje su sve veće, poput nacionalne naknade za starije osobe i doplatka za djecu, uz rast plaća zaposlenih u javnom sektoru, utjecao je na financije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Pokazuje to i njihov polugodišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana za 2025. godinu, a novca za mirovine i ostale isplate treba nam sve više.
Prihodi od doprinosa za mirovine veći za skoro 20 posto
Ukupni prihodi u 2025. godini planirani su u iznosu od devet milijardi eura. U prvih šest mjeseci ove godine ostvareno je 4,46 milijardi eura, odnosno 49,50 posto planiranog.
Prihodi su u odnosu na isto razdoblje lani veći su za 8,82 posto, odnosno za oko 361,4 milijun eura. Najveći dio čine prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje kojima se financiraju mirovine, novčane naknade i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, uz administrativne troškove.
Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 2,8 milijardi eura, odnosno 50,45 % planiranih u 2025. godini. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 19,16 posto, odnosno za 450.518 eura.
Općim prihodima financira se dio obveza mirovinskog osiguranja poput mirovina prema posebnim propisima, nacionalne naknade, jednokratnih primanja i doplatka za djecu, uz ostalo. Ti prihodi ostvareno su u iznosu od 1,65 milijardi eura, odnosno 48,09 % planiranih u 2025. godini. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji su za 5,38 posto, odnosno za oko 94.000 eura, piše mirovina.hr.
Dio prihoda ostvaren prodajom nekretnina HZMO-a
Vlastiti prihodi HZMO-a ostvareni su u iznosu od 163.475 eura, odnosno 54,49 % planiranih u 2025. godini. Najvećim dijelom odnose se na prihode od zakupnina poslovnih prostora i prihode od najma stanova.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 10,78 posto, odnosno za 15.900 eura. Prihodi za posebne namjene ostvareni su u iznosu od 3,3 milijuna eura.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za isti taj iznos, najvećim dijelom zbog ostvarenih prihoda iz dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima koji se odnose na uplatu Kapitalnog fonda za rezerve kapitala Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva.
Rashodi za mirovine veći za deset posto
Ukupni rashodi i izdaci planirani su u iznosu od oko devet milijardi eura, a izvršenje u prvih pola godine iznosi 4,4 milijarde eura, odnosno 49,49 posto planiranog u 2025. godini.
U odnosu na isto razdoblje lani, rashodi su veći su za 8,82 posto, točnije 361, 3 milijuna eura.
Porasli i troškovi za djelatnike Zavoda
Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu od 38,1 milijuna eura, a povećani su za 12,49 posto, odnosno za 4,2 milijuna eura u odnosu na lani zbog rasta plaća.
Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 10,9 milijuna eura. Odnose se na rashode financiranja poslovanja stručne službe Zavoda, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći su za 36,05 posto, odnosno za 2,9 milijuna eura.
Povećanje se najvećim dijelom odnosi na rashode za usluge pošte i prijevoza te na rashode za računalne usluge, piše mirovina.hr.
Zabrana se odnosi na izgradnju zgrada, prometne infrastrukture, bazena, potpornih i ogradnih zidova, sabirnih i septičkih jama te drugih sličnih objekata.
Europsko izvješće o drogama već više od tri desetljeća predstavlja jedan od najvažnijih izvora informacija za donositelje odluka, zdravstvene stručnjake, istraživače i institucije koje se bave prevencijom, liječenjem i suzbijanjem zlouporabe droga.
Najveća investicija trenutno se provodi u Osnovnoj školi Jurja Dobrile, gdje su u tijeku radovi na rekonstrukciji i dogradnji vrijedni više od osam milijuna eura.
Vodnjan će u petak, 20. lipnja, ugostiti koncert 4 Tenora koji će nastupiti na Narodnom trgu u samom srcu starogradske jezgre, s početkom u 21 sat. Ulaz je slobodan.
Događanje dolazi svega nekoliko mjeseci nakon otvaranja ureda Centra za sigurniji internet u Puli, čime je dodatno osnažena podrška djeci, roditeljima, školama i stručnjacima koji se svakodnevno suočavaju s izazovima digitalnog doba.
Od stjecanja neovisnosti Hrvatska je nastupila na šest od osam svjetskih prvenstava te osvojila srebro i dvije bronce, čime se svrstala među najuspješnije nogometne nacije svijeta u odnosu na broj stanovnika.
Tijekom vikenda djelatnici Pulaprometa mijenjat će oznake i vozne redove na stajalištima javnog gradskog i prigradskog prijevoza kako bi putnici od ponedjeljka imali ažurne informacije o novom rasporedu vožnje.
Vrsta je porijeklom iz zapadnog Atlantika i Meksičkog zaljeva, no od sredine prošlog stoljeća proširila se i na Sredozemno more, gdje nastanjuje estuarije, zaljeve i priobalna područja.
Iz Grada Pule pozvali su investitore i izvođače radova da svoje aktivnosti planiraju u skladu s propisanim ograničenjima kako bi se tijekom vrhunca turističke sezone osigurali primjereni uvjeti za građane i posjetitelje.
Specijalna bolnica za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ u Rovinju danas je prvi put ugostila koordinacijski sastanak specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju i lječilišta Republike Hrvatske posvećen zdravstvenom turizmu.
Iz lokalnih samouprava ističu kako će ulaganje pridonijeti povećanju sigurnosti svih sudionika u prometu, boljoj prometnoj povezanosti naselja te kvalitetnijim uvjetima za razvoj gospodarstva, poljoprivrede i turizma.
Poseban naglasak tijekom rasprava stavljen je na potrebu očuvanja prirodnih resursa Jadransko-jonske regije, održivi razvoj turizma i poljoprivrede, aktivnije uključivanje mladih u procese donošenja odluka te stvaranje preduvjeta za njihovu veću mobilnost i suradnju.