Demencija u porastu: do 2050. trostruko više oboljelih

Mjesec je svjesnosti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti, a ovogodišnja globalna kampanja vodi se pod sloganom „Ask about Dementia/Ask about Alzheimer’s“.

Tom prigodom u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo održan je skup posvećen podizanju svijesti o ovim bolestima.

"Alzheimerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest mozga, koja dovodi po postupnog gubitka pamćenja, promjena u mišljenju, ponašanju i osobnosti. Riječ je o neizlječivoj bolesti, u najčešćem obliku demencija, ona predstavlja 60 do 70 posto svih slučajeva".... kazao je uvodno zamjenik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak.

Danas u svijetu više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom, dok taj broj u Lijepoj Našoj iznosi više od 50 tisuća. Međutim, procjene kažu - do 2050. godine broj oboljelih u svijetu mogao bi se utrostručiti. Jedan od razloga je i dulji životni vijek, kazala je Danijela Štimac Grbić iz HZJZ-a.

"Pojavnost bolesti raste eksponencijalno s dobi nakon 65 godine. Od 60. godine je negdje 4 posto prevalencija u Hrvatskoj, a možemo reći i globalno.

Nakon 70. se povećava na 10 posto i onda za dob preko 80 godina raste od 20 do 40 posto, tako da je to nešto što mnoge od nas čeka u budućnosti i svakako se trebamo što bolje pripremiti".

Početni simptomi mogu biti vrlo nespecifični, kaže Natko Gereš iz HZJZ-a.

"...u smislu nekakvih blagih kognitivnih promjena tipa nesnalaženja u prostoru, u vremenu, gubitak riječi, zatim nekakve diskretne afektivne promjene u smislu promjene raspoloženja, sniženja raspoloženja pa sve do karakterističnih i prepoznatljivih promjena kao što su gubitak pamćenja i općenito slabije funkcioniranje i jest dijagnostički kriterij za demenciju".

Zaštita oboljelih nije samo medicinsko, nego i društveno i pravno pitanje. A kako bolest napreduje, oboljelima je potrebna sve veća pomoć obitelji, stručnjaka i zajednice...

"...kako bi se osobe s demencijom moglo maksimalno uključiti u svakodnevni život zajednice. To su iste one osobe koje su bile prije demencije, sa svim onim istim vrijednostima koje su imale i prije. Jednostavno treba prepoznati da vlada velika stigma vezano uz demenciju i da samo postojanje demencije ne znači da su te osobe manje vrijedne".

Foto: Pexels

U slučaju sumnje na demenciju, prvo je potrebno javiti se svom liječniku.

"Ako se pokaže pozitivan nekakav inicijalni screening za demenciju, koji se provodi u obliku jednostavnih, kratkih upitnika koji mogu upućivati na kognitivne promjene, ordinirati dalje pretrage kojima će se definitivno odrediti i postoji li demencija i koji tip.

Treba reći da nam nije nužna nekakva uznapredovala dijagnoza i nije važno odmah znati podtip demencije da bi se odmah počelo liječenje".

Prognoze za budućnost nisu dobre, kaže Štimac Grbić:

"Postoje neka istraživanja koja ukazuju da se demencija ranije javlja zbog, da su recimo današnja djeca u puno većem riziku za raniju pojavnost demencije, upravo zbog te izloženosti digitalnom, od video igrica do svih onih sadržaja kojima su izloženi i zbog načina na koji danas komuniciraju".

A rast broja oboljelih zahtjeva i jačanje institucionalnih kapaciteta.

"Ono što je potrebno povećati to su i kapaciteti u domovima za skrb o ovakvim osobama, a i bolničke kapacitete jer očekujemo da će ovakvih pacijenata biti sve više. Ono što možemo vidjeti je da se broj oboljelih u bolničkom smještaju stalno povećava. U stacionarnom dijelu možemo reći da on čak stagnira, međutim, u dnevnim bolnicama značajno raste".

Postojeći lijekovi u Republici Hrvatskoj mogu usporiti kognitivni pad i ublažiti simptome, ali budućnost u liječenju demencije svakako predstavljaju novi lijekovi poput monoklonskih protutijela.

Oni ciljaju patološke proteine u mozgu i u kliničkim ispitivanjima pokazuju sposobnost usporavanja kognitivnog pada u ranoj fazi bolesti. Jedan takav lijek, lecanemab, u Europskoj uniji je nedavno odobren. Očekuju se i konkretni koraci od same države i to uskoro. Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva:

"Kad govorimo o Alzheimerovoj bolesti i demencijama, onda moramo biti svjesni da se ne radi samo o bolesti mozga, o bolesti koja narušava zdravlje, već narušava cijelu srž čovjekova identiteta, djeluje na cijeli njegov život, život obitelji i narušava njegovo dostojanstvo.

Upravo zbog toga je Ministarstvo zdravstva u suradnji sa suradnicima pokrenulo izradu Akcijskog plana za osobe s demencijom, kako bi se poboljšao njihov položaj, poboljšala rana dijagnostika, ali i post dijagnostička skrb".

Kako treba vježbati tijelo, treba vježbati i mozak

Tu je i europski projekt Joint Action Addressing Dementia and Health - JADE Health, u kojem sudjeluje i HZJZ, s ciljem implementacije najbolje europske prakse kada je riječ o skrbi osoba s demencijom. A upravo jučer je u Zagrebu otvoren Centar za demenciju Nezaboravak, kojeg vodi predsjednica istoimene udruge Sanja Klajić Drotić:

"Stvorili smo potpuno samostalno s donacijama naših prijatelja jedan divan Centar na adresi Heinzelova 15, koji se nalazi u prizemlju zgrade, s terasom i vrtom, koji je jedno toplo i sigurno mjesto za osobe oboljele od demencije.

S druge strane, njihove obitelji koje o njima brinu, koje vrlo često znaju biti u ‘burn outu‘, razviti sindrom izgaranja, mogu pronaći kod nas informacije i podršku".

A na pitanje kako prevenirati razvoj prevencije, Danijela Štimac Grbić zaključuje kako su preporuke iste kao i kod drugih kroničnih nezaraznih bolesti:

"Zdrava prehrana, smatra se da neka bobičasta voća i slično imaju učinak i povoljno utječu na prevenciju demencije, svakako svakodnevna tjelesna aktivnost.

Kako treba vježbati tijelo, treba vježbati i mozak. Prema tome angažman u smislu i rada i rješavanja nekakvih intelektualnih testova, križaljki, čitanje, pa i razgovor, sve to pomaže u očuvanju moždane funkcije".