Alarmantno: 80% osnovnoškolaca doživi vršnjačko nasilje!

Preko 80% osnovnoškolske djece izloženo je u nekom trenutku vršnjačkom nasilju. Pokazuju to rezulati nacionalnog istraživanja deSHAME 3 o vršnjačkom nasilju među djecom u Hrvatskoj koje su proveli Centar za sigurniji internet i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

U istraživanju je sudjelovalo više od 1700 učenika od 5. do 8. razreda iz svih županija. Broj počinitelja nasilja u razredima sve je veći, prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je 8 godina.

Prvi profili na društvenim mrežama otvaraju se već s prosječnih 10 godina, a osim nasilja u živo, danas je konstantno prisutna i ona digitalna komponenta.

Da je riječ zabrinjavajućim trendovima, istaknula je izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Lucija Vejmelka.

"U osmom razredu imamo već trećinu počinitelja nasilja, trećina djece svakodnevno prima seksualizirane sadržaje, šalje seksualizirane sadržaje i u stanju je naći se u živo s nekim koga su upoznali preko interneta, upravo zbog toga što ranije trebamo krenuti s intervencijama."

Odgovornost ističe nije isključivo na roditeljima, već treba razviti cjelokupni sustav podrške. Centar za sigurniji internet već godinama provodi istraživanja i u suradnji s drugim institucijama prati trendove seksualno-rizičnog online ponašanja, nasilja među djecom, kao i onog koje se događa na internetu.

S obzirom da djeca sve ranije, ali i sve više koriste mobitel i društvene mreže, voditelj Centra Ivan Ćaleta ističe da rezultati istraživanja nisu iznenađujući, ali su itekako zabrinjavajući, a što se tiče usporedbe s prijašnjim godinama kaže:

"Prema nekom našem iskustvu nažalost broj raste, odnosno evo mi imamo svake godine sve više i više prijava, sve više i više poziva. Recimo prošle godine smo imali na našu tu besplatnu savjetodavnu liniju 990 poziva u cijeloj godini, a sad smo već na 1200 u ovoj godini."

Većina djece u istraživanju internet koristi od tri do četiri sati dnevno. Iako ta brojka nije mala, alarmantno je da 7,4% ispitanika surfa na internetu više od osam sati dnevno.

S obzirom da je svjesna broja sati koje djeca provode na mobitelima, rezultatima istraživanja nije iznenađena niti ravanteljica Osnovne škole Središće Violeta Vragotuk, a poručila je i da je zadaća škole ovdje velika.

"Kao što roditelj to kod kuće radi, mi nastojimo u školi govoriti o dobrim stvarima, o dobrim stranama interneta općenito, korištenje mobitela kao aparata koji je apsolutno nužan.

Međutim mi smo isto tako svjesni da jedan pogrešan link može dijete odvesti u neke druge problematike, u neko kasnije zlostavljanje, dakle nekakve druge ucjene, što se nažalost zna događati vrlo često."

Kako bismo zabrinjavajuće brojke pokušali smanjiti, pomažu i oni mali koraci, ističe Vejmelka:

"Ono što može svatko od nas osobno krenuti s tim da svaka naša interakcija u online okruženju bude pozitivna, podržavajuća i da promiče dobro ponašanje.

Ono što trebamo je reagirati na svaki oblik nasilja, a sjajno je stvarno što Protokol o postupanju u školskom kontekstu od 2024. godine prepoznaje digitalno nasilje, dakle nasilje u online formatu."

A da se učiti treba i od djece, pokazala je učenica 6. razreda Lara Radočaj: "Roditelji trebaju znati da sada u ovom stoljeću i vremenu je mobitel, internet većina svakodnevnog života i da s nama trebaju razgovarati ako smo previše na njima i ako radimo nešto što ne bi smjeli raditi, da nas osvijeste.

Ako nam daju samo zabrane mi nećemo ništa naučiti iz toga nego nam treba lijepo objasniti, pokazati sve što se može desiti jer ako nam samo oduzmu mobitel mi se osjećamo izolirano jer ne možemo razgovarati s prijateljima i propuštamo puno toga jer se sad u ovom vremenu sve događa preko mobitela."

Treba reći i kako istraživanje pokazuje da djeca ne razumiju rizike koje nosi online svijet te najčešće žive potpuno drugačije živote na internetu u odnosu na stvarni svijet. Djeca sama jako rijetko prijavljuju nasilje.

O nasilju šute, kažu djeca u otvorenom odgovoru u upitniku, jer ne žele biti cinkaroši i nemaju povjerenja da će se ista promijeniti. Stoga zaključak istraživanja jasno kažu govori kako prevencija mora početi ranije i da djeca trebaju jasnu poruku da će, ako prijave nasilje, dobiti podršku i zaštitu, a ne osudu.