Prerani pubertet danas je sve češći izazov modernog djetinjstva

Rani početak puberteta tema je o kojoj se sve više govori, a razlog je jednostavan – broj djece koja ulaze u pubertet prije očekivane dobi značajno raste.

Iako se čini da djeca “samo brže odrastaju”, stručnjaci pedijatrijske endokrinologije upozoravaju da takve promjene treba shvatiti ozbiljno. Ne zato što pubertet predstavlja bolest, nego zato što njegovo prerano pojavljivanje može utjecati na rast, razvoj i emocionalnu dobrobit djeteta.

Preuranjeni pubertet odnosi se na pojavu pubertetskih znakova prije osme godine kod djevojčica i prije devete kod dječaka. U kliničkoj praksi sve se češće viđaju djevojčice s rastom dojki već oko sedme godine ili dječaci s povećanjem testisa i pojavom pubične dlakavosti prije devetog rođendana.

Mogu se pojaviti i akne, tjelesni miris te naglo ubrzanje rasta – promjene koje naizgled djeluju bezazleno, ali nose važne posljedice.

Najčešći razlog je ranije aktiviranje hormonskog sustava u mozgu, koji pokreće cijeli proces puberteta. U nekim slučajevima uzrok može biti i perifernog porijekla – u jajnicima, testisima ili nadbubrežnim žlijezdama.

Među čimbenike rizika ubrajaju se pretilost, izloženost hormonima iz okoline (npr. iz kozmetike, plastike ili prehrane) te, rjeđe, genetske predispozicije. Važno je naglasiti da se uzrok ne može uvijek predvidjeti niti spriječiti, što čini pravovremenu procjenu još važnijom.

Kada pubertet započne prerano, može doći do prijevremenog zatvaranja koštanih ploča, što vodi do nižeg konačnog rasta u odrasloj dobi. Osim fizičkih posljedica, djeca se nerijetko suočavaju s emocionalnim opterećenjem. Tijelo im se mijenja brže nego što su psihički spremna, što može dovesti do nelagode, nesigurnosti ili povlačenja u sebe.

Programi i stručna briga za (pre)tinejdžerski razvoj

Stručnjaci savjetuju roditeljima da promatraju dijete i obrate pažnju na promjene koje ne odgovaraju njegovoj dobi, bilo fizičke, bilo emocionalne. Procjena pedijatrijskog endokrinologa osnova je za razumijevanje o čemu se radi.

Najčešće uključuje klinički pregled, praćenje rasta i razvoja, laboratorijske analize hormona, procjenu koštane dobi te – prema potrebi – ultrazvučne ili radiološke pretrage.

Ovisno o nalazima, pristup može biti vrlo jednostavan, a ponekad je dovoljno samo praćenje. U drugim slučajevima koristi se terapija kojom se pubertet privremeno usporava kako bi dijete imalo dovoljno vremena za pravilan fizički i emocionalni razvoj.

U cilju sveobuhvatne brige o adolescentima i djeci starije dobi, Poliklinika Salvea nudi paket „(Pre)Teen“, koji uključuje pregled pedijatra, laboratorijske pretrage i, po potrebi, psihološku podršku. Program je osmišljen kako bi se pružio cjelovit uvid u fizičke i emocionalne promjene te na vrijeme uočila moguća odstupanja.

Roditeljima se savjetuje da potraže stručnu pomoć ako primijete rast dojki prije osme godine, povećanje testisa ili pubičnu dlakavost prije devete godine, naglo ubrzanje rasta ili emocionalne i ponašajne promjene koje odstupaju od uobičajenog.

Rana procjena ne znači da će djetetu biti potrebna terapija, ali daje jasnu sliku i uklanja nesigurnost.