Brojke koje zabrinjavaju: Specijalistički studiji u Puli gotovo bez interesa

Sveučilišni specijalistički studiji u Hrvatskoj i dalje su nišni oblik obrazovanja, a Sveučilište u Puli u akademskoj godini 2024./2025. bilježi posebno skroman interes. Od ukupno 2 201 upisanog studenta na sveučilišne specijalističke studije u cijeloj zemlji, u Puli je studij upisalo svega šestero studenata, što čini tek 0,3% ukupnog broja.

Podaci pokazuju izrazitu koncentraciju upisa na većim i tradicionalno snažnijim sveučilištima. Najveći dio studenata, čak 73,3%, upisao je specijalističke studije na Sveučilište u Zagrebu, dok slijede Sveučilište u Osijeku (11,2%) i Sveučilište u Rijeci (9,9%). U tom kontekstu, pulski udio ostaje gotovo statistička fusnota.

Slabi upisi u Puli dodatno dolaze do izražaja u usporedbi s manjim sveučilištima, poput Sveučilište u Zadru ili Sveučilište Sjever, koji, unatoč manjoj ukupnoj studentskoj populaciji, bilježe veći interes za ovu razinu studija.

Općenito gledano, sveučilišne specijalističke studije u Hrvatskoj najčešće upisuju studenti u dobi od 30 do 34 godine, a dominantna su društvena znanosti i biomedicina i zdravstvo, što upućuje na to da se radi o programima koje većinom biraju zaposleni stručnjaci radi dodatne specijalizacije i napredovanja u karijeri.

Upravo u tom segmentu, kako 'govore' statističke brojke, Pula zaostaje.

Iako žene čine 67,5% svih upisanih studenata na specijalističkim studijima u Hrvatskoj, a na pulskom sveučilištu njihov udio iznosi 66,7%, mali apsolutni broj upisanih dodatno naglašava problem vidljivosti i atraktivnosti ovih studija u Istri.

Slabi upisi na sveučilišni specijalistički studij u Puli tako otvaraju šire pitanje razvoja poslijediplomskih programa izvan Zagreba, ali i njihove prilagodbe potrebama tržišta rada. Bez snažnije ponude, bolje promocije i jasne veze s gospodarstvom i javnim sektorom, specijalistički studiji u Puli zasad ostaju – na margini.