SVJETSKI JE DAN POTROŠAČA! Hrvati sve više kupuju online, ali i dalje zaostaju za europskim prosjekom
Sve to pokazuje da hrvatsko tržište internetske kupovine ima stabilnu i aktivnu jezgru korisnika, ali i velik prostor za daljnji rast.
IstraIN
15 Ožujak 2026 I 13:04
Pexels
Svjetski dan potrošača, koji se obilježava 15. ožujka, Hrvatska dočekuje s rastućim brojem građana koji kupuju putem interneta. Iako gotovo dvije trećine Hrvata koristi online trgovinu, zemlja i dalje zaostaje za europskim prosjekom, pokazuju najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu.
Prema analizi, 61,72 posto građana Hrvatske kupilo je neki proizvod putem interneta u posljednjih godinu dana. To je znatan rast u odnosu na razdoblje prije deset godina, ali i dalje gotovo 12 postotnih bodova manje od europskog prosjeka koji iznosi 73,56 posto.
Trend rasta digitalne kupovine u Hrvatskoj ipak je jasan. Još 2015. godine online je kupovalo 44,11 posto građana, dok je danas taj udio porastao za gotovo 18 postotnih bodova. Stručnjaci ističu kako takav kontinuirani rast pokazuje da se potrošačke navike postupno mijenjaju te da se internetska kupnja sve više ustaljuje u svakodnevici.
Najaktivniji online kupci u Hrvatskoj su mladi. U dobnoj skupini od 16 do 24 godine čak 88,12 posto populacije kupuje putem interneta, čime se Hrvatska nalazi na 12. mjestu u Europi i bolja je od većine susjednih zemalja. Kod osoba do 44 godine udio digitalnih kupaca nešto je niži, ali i dalje blizu europskog prosjeka.
Shoptok.hr
Razlike u odnosu na Europu počinju se snažnije osjećati u starijim dobnim skupinama. U skupini od 45 do 54 godine online kupuje 66,09 posto građana, dok je europski prosjek 77,19 posto. U dobnoj skupini od 55 do 64 godine razlika raste na 21 postotni bod, a kod osoba od 65 do 74 godine čak na 27 postotnih bodova. Samo 16,97 posto građana starijih od 65 godina u Hrvatskoj kupuje putem interneta, što je drugi najslabiji rezultat u Europskoj uniji.
Takvi podaci pokazuju da u Hrvatskoj postoji snažna povezanost između dobi i digitalne kupovine, znatno izraženija nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama.
S druge strane, oni koji kupuju online to čine vrlo intenzivno. Kada se promatra učestalost kupnje u posljednja tri mjeseca, Hrvatska se nalazi na samom vrhu Europe. Čak 44,4 posto hrvatskih online kupaca obavilo je između šest i deset internetskih kupnji u tom razdoblju, što je najviši udio među europskim zemljama.
Istodobno, Hrvatska je pri dnu ljestvice kada je riječ o građanima koji online kupuju samo jednom ili nekoliko puta. To pokazuje da postoji relativno manja baza korisnika, ali da dio njih kupuje vrlo često.
U regionalnom kontekstu Hrvatska stoji relativno dobro. Veći udio online kupaca bilježi nego Bosna i Hercegovina, gdje internetsku kupnju koristi 49,53 posto građana, te Crna Gora s 44,54 posto. Srbija je vrlo blizu s 62,02 posto online kupaca, dok su ispred Hrvatske Mađarska s 67,68 posto i Slovenija s 66,87 posto.
Shoptok.hr
Podaci potrošačke platforme Shoptok.hr otkrivaju i što Hrvati najčešće kupuju na internetu. Najviše se pretražuju ženska odjeća, kućanski aparati i elektronika, pri čemu je naglasak često na skupljim proizvodima.
“Najveći rast pretraga vidljiv je u jeseni i tijekom promotivnih razdoblja. Vrhunac je za vrijeme akcija poput Black Fridaya i Cyber Mondaya, kada interes može porasti i do 40 posto, kao i tijekom blagdana i sezonskih sniženja”, navode s platforme.
Shoptok.hr
Ističu i kako je uspoređivanje cijena postalo uobičajeno ponašanje među hrvatskim potrošačima. Prosječno se uspoređuju cijene u dvije internetske trgovine po sesiji, dok se tijekom velikih akcija taj broj povećava na tri. Najčešće se analiziraju cijene koje odstupaju do 15 posto od najniže ponude.
Sve to pokazuje da hrvatsko tržište internetske kupovine ima stabilnu i aktivnu jezgru korisnika, ali i velik prostor za daljnji rast.
Hoće li se taj rast temeljiti na većem uključivanju starijih generacija ili na još većoj aktivnosti postojećih digitalnih kupaca, pitanje je koje će obilježiti razvoj e-trgovine u Hrvatskoj u godinama koje dolaze.
U sklopu ciklusa “Samo najbolje” i sezone “Oda miru”, Istarsko narodno kazalište Gradsko kazalište Pula 18. lipnja u Dvorani Ciscutti ugostit će svjetski poznatog klarinetista Gorana Bojčevskog. Koncert nosi naziv “Music for Peace and Tolerance”, a publici donosi spoj klasike, jazza i tradicijske gl
Postoji li danas uopće "pravo vrijeme" za dijete? Dok mladi kao najveće prepreke roditeljstvu navode nesigurnost, visoke troškove života i stambeno pitanje, stručnjaci upozoravaju da se iza demografskih brojki kriju stvarne životne dileme i strahovi.
Na poljoprivrednom zemljištu između Režanci i Bokordića večeras je došlo do teške nesreće u kojoj je stradao stariji muškarac. Na teren su upućeni policija i Hitna medicinska pomoć.
U Radioni ReGeppetto u četvrtak, 18. lipnja, s početkom u 18 sati održat će se besplatna kreativna radionica dekoriranja namještaja u organizaciji Udruge Zelena Istra.
Kupci nekretnina u Istri ostali su bez stotina tisuća eura nakon što ih je, prema optužnici, 43-godišnja agentica za nekretnine uvjeravala da dio kupoprodajne cijene uplaćuju na račune njezinih pomagača.
Iz Turističke zajednice pozivaju sve zainteresirane da se pridruže „Žminjskoj štuoriji“ i dožive Žminj iz perspektive njegovih stanovnika, kroz spoj povijesti, kulture i gastronomije.
Rovinjski osnovnoškolci ovog će ljeta imati priliku upoznati svijet robotike, programiranja i 3D modeliranja. Udruga tehničke kulture „Galileo Galilei“ organizira STEM radionice namijenjene učenicima od 3. do 8. razreda, a prijave su već otvorene.
Pravo sudjelovanja imaju fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske, pravne osobe sa sjedištem u Hrvatskoj, kao i druge fizičke i pravne osobe sukladno važećim propisima.
U ponudi su poslovi u prihvatu i otpremi putnika i prtljage, gdje se traže zemaljske domaćice i domaćini, kao i radna mjesta u ugostiteljstvu i trgovini.
Pravo na prijavu imaju poduzetnici koji uredno podmiruju obveze prema Općini Vrsar te imaju najmanje jednog zaposlenog na neodređeno puno radno vrijeme, uključujući vlasnike obrta ili trgovačkih društava.
Po završetku radova svi postojeći priključci oborinske odvodnje bit će spojeni na novi sustav, čime će se značajno smanjiti količina onečišćujućih tvari koje završavaju u okolišu.