Sve više doktorica znanosti u Hrvatskoj, ali Pula je na začelju: Evo gdje se najviše doktorira

U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine akademski stupanj doktora znanosti steklo ukupno 800 osoba, a među njima prevladavaju žene, koje čine gotovo 58 posto svih doktoranata.

Najveći broj doktorata i dalje se ostvaruje na Sveučilištu u Zagrebu, gdje doktorira većina novih doktora znanosti. Slijede Sveučilišta u Rijeci i Splitu, dok ostala sveučilišta imaju znatno manji udio.

Kada je riječ o Istri, podaci pokazuju kako Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ima vrlo mali udio u ukupnom broju doktorata – svega nekoliko godišnje. U 2025. godini u Puli su doktorirale tek tri osobe, što jasno pokazuje koliko je prostor za razvoj znanstvene zajednice u regiji još uvijek velik.

Zanimljivo je i kako među doktorima znanosti dominiraju mlađe generacije – najviše ih je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine, što potvrđuje trend ranijeg ulaska u znanstvenu karijeru.

Po područjima znanosti, najviše doktorata odnosi se na biomedicinu i zdravstvo, zatim tehničke i društvene znanosti, dok je najmanje radova iz interdisciplinarnih područja.

Većina doktora znanosti zaposlena je u obrazovanju, dok značajan dio radi i u zdravstvu te stručnim i znanstvenim djelatnostima.

Podaci također pokazuju kako troškove doktorskog studija najčešće snosi poslodavac, no velik dio doktoranada financira studij i vlastitim sredstvima, što ukazuje na značajna osobna ulaganja u obrazovanje.

Za Istru i Pulu ovi podaci predstavljaju jasan signal – iako postoji potencijal, znanstvena produkcija i dalje je skromna u usporedbi s ostatkom Hrvatske, zbog čega razvoj visokog obrazovanja i jačanje istraživačkih kapaciteta ostaju važan izazov za budućnost regije.