Veliki četvrtak, kojim završava korizmeno razdoblje, uvodi vjernike u najsvetije dane kršćanskog kalendara – vazmeno ili veliko trodnevlje. Riječ je o vremenu u kojem se kršćani prisjećaju Kristova pashalnog misterija, odnosno njegove muke, smrti i uskrsnuća.
Trodnevlje, koje obuhvaća Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, prožeto je bogatim liturgijskim obredima i simbolikom koja seže duboko u povijest Crkve. Svaki od tih dana nosi snažnu poruku i posebno značenje za vjernike.
Na Veliki četvrtak u večernjim satima slavi se misa Večere Gospodnje, kojom se obilježava Kristova posljednja večera s učenicima. Upravo se taj događaj smatra utemeljenjem dvaju ključnih sakramenata – Euharistije i svećeničkog reda.
Središnji naglasak sljedećeg dana, na Veliki petak, stavljen je na Kristovu muku i smrt, a vjernici kroz obrede poklona križu izražavaju duboko poštovanje i zahvalnost za žrtvu koja, prema kršćanskom vjerovanju, donosi spasenje.
Velika subota obilježena je tišinom i iščekivanjem, a večernje vazmeno bdjenje donosi slavlje uskrsnuća, temelja kršćanske vjere. Upravo u tim obredima, kroz svjetlo, riječ i zajedništvo, Crkva simbolično sažima svoje liturgijsko bogatstvo i potvrđuje vjeru u Krista Uskrsloga.
Veliko trodnevlje tako za vjernike predstavlja vrhunac liturgijske godine i poziv na dublje promišljanje o vjeri, žrtvi i nadi u novi život.