APSURDNO! Strani radnici plaćaju doprinose u Hrvatskoj, a zdravstveno za djecu moraju plaćati dodatno

Iako rade u Hrvatskoj, uredno plaćaju poreze i doprinose te sudjeluju u financiranju zdravstvenog sustava, brojni strani radnici suočavaju se s neočekivanim problemom – njihova djeca nemaju pravo na zdravstveno osiguranje preko roditelja, već ga moraju posebno ugovarati i plaćati, piše Novi list.

Kako pojašnjava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), djeca državljana trećih zemalja koja u Hrvatskoj imaju odobren privremeni boravak ne mogu biti osigurana kao članovi obitelji svojih roditelja, čak ni ako su oba roditelja zaposlena i uključena u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja.

To u praksi znači da obitelji stranih radnika, unatoč redovitom izdvajanju za zdravstveni sustav, za vlastitu djecu moraju snositi dodatne troškove zdravstvenog osiguranja.

Tisuće eura za uključivanje u sustav

S takvom se situacijom susreo i Zdravko, radnik iz Srbije koji je u Hrvatsku doselio početkom prošle godine. Nakon što su mu se pridružila djeca, očekivao je da će ih moći prijaviti na zdravstveno osiguranje kao članove obitelji, no ubrzo je saznao da to nije moguće.

„Rekli su mi da za svako dijete moram plaćati 125 eura mjesečno. No najveći problem nije bio taj iznos, nego činjenica da HZZO traži jednokratnu uplatu za razdoblje od prestanka osiguranja u Srbiji do prijave u Hrvatskoj, što iznosi nekoliko tisuća eura“, ispričao je za Novi list.

Zdravko ističe kako je prije rada u Hrvatskoj živio i radio u Njemačkoj, Sloveniji i Rusiji, gdje su njegova djeca bez poteškoća bila uključena u zdravstveni sustav preko roditelja.

Status djeteta važniji od statusa roditelja

Iz HZZO-a navode da se pravo na zdravstveno osiguranje djece stranih radnika određuje prema statusu samog djeteta, a ne prema statusu roditelja.

Ako dijete ima samo privremeni boravak, što je najčešći slučaj kod obitelji stranih radnika, ne može ostvariti status osigurane osobe kao član obitelji roditelja. Takvo pravo stječe tek nakon dobivanja stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta, piše Novi list.

Do tada roditelji moraju samostalno prijaviti dijete u sustav i za njega plaćati doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje.

U HZZO-u naglašavaju kako zdravstveno osiguranje za strance na privremenom boravku nije pravo, već zakonska obveza, bez obzira na to koliko dugo roditelji rade u Hrvatskoj ili kolike doprinose uplaćuju.

Mjeseci čekanja i dodatna administracija

Osim financijskog opterećenja, problem predstavlja i dugotrajna administrativna procedura. Za prijavu je potrebno prikupiti niz dokumenata, uključujući potvrde o prethodnom zdravstvenom statusu iz matične države, riješiti boravak, dobiti OIB te završiti druge administrativne korake.

Zdravko navodi da je cijeli postupak trajao mjesecima, tijekom kojih su zdravstvene usluge za djecu morali plaćati privatno.

„Djeca su mala i često bolesna. Pregledi su nas stajali oko stotinu eura po djetetu. Kada mi je sin bio bolestan, nisam mogao otvoriti bolovanje na temelju njega jer nije bio u sustavu zdravstvenog osiguranja“, rekao je.

Dodatni problem predstavlja činjenica da su roditelji prilikom podnošenja zahtjeva za privremeni boravak morali ugovoriti putno zdravstveno osiguranje, koje HZZO kasnije ne priznaje kao zamjenu za obvezno zdravstveno osiguranje.

Pravobraniteljica za djecu traži izmjene zakona

Na ovaj problem već godinama upozorava i Ured pravobraniteljice za djecu, koji smatra da postojeći zakonski okvir ne osigurava jednak pristup zdravstvenoj zaštiti svoj djeci koja žive u Hrvatskoj.

Iz Ureda navode kako su više puta predlagali izmjene propisa koje bi omogućile jednak standard zdravstvene zaštite za svu djecu na privremenom boravku, neovisno o državljanstvu ili statusu njihovih roditelja, no prijedlozi zasad nisu prihvaćeni.

„Smatramo da bi država trebala osigurati proračunska sredstva kako bi sva djeca koja privremeno borave u Hrvatskoj imala jednak pristup zdravstvenoj zaštiti“, poručili su iz Ureda pravobraniteljice za djecu.

Dok nadležne institucije raspravljaju o mogućim izmjenama zakona, brojne obitelji stranih radnika i dalje se suočavaju s visokim troškovima i složenim administrativnim postupcima kako bi svojoj djeci osigurale pravo na zdravstvenu zaštitu, piše Novi list.