Ovo nema gotovo nitko u svijetu: Pulska Arena pod posebnim nadzorom

Pulska Arena ove je godine postala jedna od rijetkih svjetskih lokacija na kojoj se tijekom koncerata sustavno prati razina buke, ne samo zbog posjetitelja, već i zbog zaštite same građevine. Potvrdio je to ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije dr. Aleksandar Stojanović, gostujući u programu Rovinj FM-a.

Kako je pojasnio, Nastavni zavod već više od dva desetljeća ima akreditirani akustički laboratorij koji se bavi mjerenjem razine buke i zvučne izolacije, a osim praćenja buke na prometnicama i njezina utjecaja na kvalitetu života građana, ove godine uključio se i u praćenje koncerata u pulskoj Areni.

„Nastavni zavod ima akustički laboratorij koji djeluje već 20 godina. Akreditirani smo za praćenje razine buke i zvučne izolacije, a na području Istarske županije provodimo i program koji prati utjecaj prometne buke u gradovima.

Ti podaci kasnije služe za prostorno planiranje i organizaciju prometa jer buka, posebno noću, značajno utječe na kvalitetu života građana“, rekao je Stojanović.

Posebnu pozornost privukla je novost uvedena ove godine u pulskoj Areni. U suradnji s Arheološkim muzejom Istre, tijekom svih koncerata mjeri se razina buke kako bi se zaštitili i posjetitelji i sama antička građevina.

„Ove godine ugovorom s Arheološkim muzejom Istre pratimo razine buke na svim koncertima koji se održavaju u Areni. Prvi koncert već je održan, a mjerenja se nastavljaju tijekom cijele sezone“, istaknuo je.

Naglasio je kako se ne prati samo utjecaj zvuka na zdravlje ljudi, već i utjecaj vibracija i zvučnih valova na jedan od najvrjednijih hrvatskih kulturnih spomenika.

„Osim razina buke koje su propisane pravilnicima radi zaštite zdravlja ljudi, prati se i utjecaj na samu građevinu. Arena je zaštićena građevina nulte kategorije i prati se kako vibracije i zvuk utječu na njezinu konstrukciju te koje su najveće dopuštene razine u takvom prostoru“, pojasnio je Stojanović.

Foto: TZ Pula

Dodao je kako je riječ o praksi koja je još uvijek rijetkost u svijetu.

„Koliko nam je poznato, sličan sustav koristi se u amfiteatru u Veroni. Arena u Puli druga je takva lokacija u svijetu koja je primijenila ovakav način rada i sustavno prati utjecaj koncerata na zaštićeni spomenik kulture“, rekao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Mjerenja bi u budućnosti mogla postati važan alat u očuvanju kulturne baštine, ali i u usklađivanju sve većeg broja velikih događanja s potrebom zaštite jedne od najprepoznatljivijih hrvatskih znamenitosti.