Rovinj gradi luku budućnosti: Stižu električne barke, podvodni robot i dron dometa čak 40 kilometara

Sjeverni lukobran na Svetoj Katarini trenutačno je najveći projekt Županijske lučke uprave Rovinj, ali daleko od toga da je jedini.

Od električnih barki i drona za nadzor lučkog područja, preko podvodnog robota i digitalizacije, do sustava za obradu otpadnih voda s plovila, nove ribarske luke u Valdibori i modernizacije škvera – ravnatelj Lučke uprave Rudolf Marić u razgovoru za Rovinj FM otkrio je niz projekata koji bi trebali mijenjati izgled i funkcioniranje rovinjskih luka.

Jedan od njih je Interreg projekt „Promotion Green and Smart Port Hubs in the Adriatic Sea“. Ukupna vrijednost projekta iznosi 7,5 milijuna eura, dok se na Županijsku lučku upravu Rovinj odnosi 440 tisuća eura.

U sklopu projekta Lučka uprava nabavlja opremu i provodi aktivnosti usmjerene prema digitalizaciji, unapređenju sigurnosnih sustava, e-mobilnosti i energetskoj učinkovitosti.

A iza tih pojmova krije se vrlo konkretna oprema. Planirana je nabava električnih bicikala i električnih skutera, ali i dvije barke na električni pogon namijenjene lučkim operacijama.

Posebno je zanimljiv dron s više senzora i akcijskim radijusom od čak 40 kilometara, koji će služiti za nadzor lučkih područja.

Lučka uprava nabavlja i ROV, odnosno podvodno daljinski upravljano vozilo. Ono će omogućiti nadzor obala i sidrišta, kartiranje lučkih područja te izradu 3D modela lučke infrastrukture. Takav sustav omogućit će i praćenje stanja infrastrukture kroz vrijeme.

Planiran je i videonadzor svih lučkih područja, kao i daljnja digitalizacija poslovanja. „Moramo biti na valu svih ovih promjena u poslovanju“, rekao je Marić.

Drugi veliki smjer odnosi se na zaštitu okoliša.

EcoAdria projekt provodit će se u razdoblju od 2026. do 2029. godine. Njegova ukupna vrijednost također iznosi 7,5 milijuna eura, dok dio koji se odnosi na Županijsku lučku upravu Rovinj iznosi 215 tisuća eura.

Riječ je o pilot-projektu usmjerenom na uspostavu kružnog sustava za obradu sanitarnih otpadnih, odnosno takozvanih crnih voda s plovila te lučkog mulja.

Foto: Pexels

U sklopu projekta trebao bi biti instaliran kompaktan i modularan sustav kojim bi se prikupljeni otpad pretvarao u tehničku vodu za ponovnu uporabu u poljoprivredi ili hortikulturi.

Ambicija Lučke uprave pritom je velika. „Cilj nam je da Županijska lučka uprava Rovinj bude predvodnik u brizi za okoliš po ovim projektima“, naglasio je Marić.

Posebno žele otvoriti pitanje crnih tankova na plovilima i njihovog odgovarajućeg zbrinjavanja.

„Želimo da u pomorskom i nautičkom sektoru krenemo u rješavanje pitanja crnih tankova, a znamo koliko je to bitno i koliko su ljudi osjetljivi na čistoću mora i obale.“

No razvoj rovinjske lučke infrastrukture tu ne završava. U pripremi je i projekt ribarske luke u sjevernoj luci Valdibora. „Rovinj kao centar ribarstva na Jadranu zaslužuje izgradnju ribarske luke“, rekao je Marić.

IstraIN

Buduća ribarska luka trebala bi istodobno biti sklonište od nevremena i logistički centar za brodove koji sudjeluju u ribarskim kampanjama, ali i za lokalne rovinjske ribare.

Još jedan projekt izravno je važan brojnim vlasnicima plovila.

Radi se na uređenju izvlačilišta u škveru i nabavi novog karela za izvlačenje brodova do 100 tona deplasmana i 20 metara dužine.

Marić kaže da je riječ o jednom od visokih prioriteta na kojem Lučka uprava radi te za koji pokušava osigurati sredstva.

Razlog je vrlo praktičan – posljednjih godina raste veličina plovila i u gospodarskom i u privatnom sektoru, a sva ona moraju redovito obavljati servis kako bi ostala funkcionalna i sigurna.

Nakon sjevernog lukobrana u planovima ostaje i projekt južnog lukobrana na otoku Sveta Katarina, čime bi se finalizirala zaštita luke.

„Rovinj mora postati sigurna luka, jasno definirana, koja će pružiti korisnicima sve potrebne usluge – opskrbu vodom, električnom energijom i rješavanje otpada. I naravno, sve to mora biti ekološki prihvatljivo“, poručio je Marić.

Foto: IstraIN

U ostvarivanju tih planova važnu ulogu ima i Istarska županija kao osnivač Županijske lučke uprave Rovinj.

Marić je istaknuo da Županija godišnje osigurava 250 tisuća eura strogo namjenskih sredstava za održavanje i poboljšanje lučke infrastrukture.

Dio tog novca koristi se za otplatu kredita za izgrađenu komunalnu lučicu San Pelagio, dok se ostatak usmjerava na održavanje lučke infrastrukture.

Pomoć Županije, dodao je, nije samo financijska. Lučka uprava koristi i organizacijske i administrativne kapacitete Istarske županije potrebne za svoje funkcioniranje.

Od lukobrana koji će štititi grad od sve snažnijih nevremena do električnih plovila, dronova, podvodnih robota i sustava koji otpadne vode s brodova pretvara u ponovno upotrebljivu tehničku vodu – planovi pokazuju da se razvoj rovinjske luke više ne svodi samo na izgradnju novih vezova.

Smjer je, prema riječima Rudolfa Marića, stvaranje sigurne, tehnološki modernije i ekološki održive luke koja će moći odgovoriti i na potrebe građana i pomoraca, ali i na izazove koji tek dolaze.