Na Kaštijunu se konačno uklanja 14.000 tona otpada, ali problem ostaje: „Građani i dalje ne mogu normalno disati“
Nakon godina upozoravanja, na Kaštijunu je pokrenut odvoz SRF bala i čak 14 tisuća tona metalne frakcije. No, iz Radne grupe upozoravaju da ključni problem ostaje – građani okolnih naselja i dalje trpe neugodne mirise.
Nakon brojnih prijava građana zbog intenzivnih neugodnih mirisa koji su se ovoga ljeta širili s područja ŽCGO-a Kaštijun, Radna grupa za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun obišla je Centar i održala sastanak s direktoricom Anjom Ademi i voditeljima odjela.
Nakon obilaska poručuju kako su napravljeni određeni pomaci, prije svega oko odvoza SRF bala i metalne frakcije, ali upozoravaju da ključni problem – neugodni mirisi – još nije riješen.
Službeni dopis Pučke pravobraniteljice potvrđuje dugogodišnja upozorenja građana – Centrom Kaštijun d.o.o. upravlja se nepropisno, krše se dozvole, a nesnosni smrad posljedica je operativnih propusta, ne ponašanja građana ili turista.
09:06Prije 207 d18.02.2026
Kako navode iz Radne grupe, pri obilasku su upoznati sa skorim završetkom prekrivanja folijom i spajanja plinskog sustava na napunjenoj plohi A1, kao i s prekrivanjem tankom folijom aktualne plohe B1.
Jedna od važnijih informacija odnosi se na SRF bale koje se već godinama nalaze na Kaštijunu. Prema informacijama koje je Radna grupa dobila od Uprave, ugovoren je odvoz svih trenutačno odloženih SRF bala, uključujući one nastale tijekom 2026. godine.
Provedena je javna nabava i sklopljeni su ugovori s odabranim tvrtkama, dok će dinamika odvoza ovisiti i o dobivanju potrebnih odobrenja za prekogranične pošiljke otpada.
Radna grupa taj potez pozdravlja, ali upozorava kako je riječ o problemu na koji se ukazuje već godinama te da su starije bale u lošem stanju i izložene vremenskim utjecajima.
„Ugovoren odvoz zato nije kraj problema – važno je da se bale što prije stvarno uklone s lokacije“, poručuju.
Na Kaštijunu oko 14 tisuća tona metalne frakcije
Poseban problem predstavlja metalna frakcija koje se, prema podacima iznesenima na sastanku, tijekom približno osam godina nakupilo oko 14 tisuća tona.
Radna grupa navodi kako, osim manjeg probnog odvoza, do ove godine gotovo ništa nije poduzeto, no sada je sklopljen ugovor za njezino uklanjanje, a prvi kamioni krenuli su prošloga tjedna.
Trošak odvoza procjenjuje se na približno 150 eura po toni, što bi za trenutačno nagomilanu količinu značilo ukupni iznos od oko 2,1 milijun eura.
Iz Radne grupe upozoravaju kako je metalna frakcija godinama bila izložena vremenskim utjecajima, dijelom i odložena na goloj zemlji, zbog čega traže dodatni monitoring tla na mjestima na kojima se nalazila.
Kaštijun više neće prihvaćati količine iznad limita?
Jedna od tema sastanka bile su i količine miješanog komunalnog otpada koje istarska komunalna društva šalju na Kaštijun.
Prema navodima Radne grupe, Uprava je potvrdila kako Centar neće prihvaćati količine koje prelaze utvrđene dnevne i tjedne limite postrojenja.
U tom slučaju komunalna društva trebala bi višak privremeno skladištiti na pretovarnim stanicama dok se ne oslobode kapaciteti ili sama ugovoriti i financirati njegovo zbrinjavanje.
Kao pozitivan primjer izdvojen je rovinjski Komunalni servis, koji je, prema podacima Radne grupe, u srpnju smanjio količine otpada za oko 15 posto. Navode i kako je Poreč tijekom razdoblja posebno velikih dnevnih količina sam ugovorio odvoz viškova.
„Ako komunalna društva, odnosno gradovi i općine, proizvode više otpada nego što Kaštijun može obraditi, višak nije problem koji treba prebaciti na Kaštijun, a još manje na građane koji žive u njegovoj blizini“, ističu.
Radna grupa otvorila i pitanje kontrole otpada
Tijekom sastanka otvoreno je i pitanje kontrole sadržaja otpada koji pristiže u Centar.
Prema priopćenju Radne grupe, direktorica Kaštijuna odbacila je mogućnost da u Centar stiže ilegalni otpad, ali je istodobno navedeno da se sadržaj miješanog komunalnog otpada ne kontrolira prije njegova iskrcavanja u prijemnu jamu.
Odgovornost za kontrolu otpada koji dolazi s pretovarnih stanica, navode, leži na komunalnim društvima.
Radna grupa zbog toga smatra da mora postojati jasan lanac odgovornosti kako bi se u slučaju neodgovarajućeg otpada moglo utvrditi odakle je stigao i tko je bio zadužen za njegovu kontrolu.
Problem neugodnih mirisa nije riješen
Unatoč poduzetim mjerama, najveći problem za stanovnike okolnih naselja i dalje ostaje smrad.
Kako prenosi Radna grupa, Uprava Kaštijuna potvrdila je da problem neugodnih mirisa nije riješen. Njihov intenzitet mijenja se ovisno o vremenskim uvjetima, posebice smjeru i jačini vjetra.
Ovoga ljeta proveden je i 14-dnevni pilot-projekt sušenja jedne probne količine otpada. Volumen materijala značajno je smanjen, ali neugodan miris nije nestao. U redovnom postrojenju za biostabilizaciju materijal se, usporedbe radi, suši približno osam tjedana.
Radna grupa smatra da uzrok problema treba tražiti i u sastavu otpada koji dolazi u Centar, posebno u velikom udjelu biootpada i vode.
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Navode i kako se na ulazu u jamu pojavljuju komadi glomaznog otpada koji ondje ne bi trebali završavati.
Prema njihovu stajalištu, riječ je o širem problemu sustava gospodarenja otpadom – od nedovoljno razvijenog odvojenog prikupljanja i nedostatka infrastrukture do potrebe za većim inspekcijskim nadzorom i edukacijom.
Na sastanku je, kako navode, iznesen i podatak da zbrinjavanje biootpada stoji oko 280 eura po toni, odnosno više od zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada.
Traže proširenje monitoringa okoliša
Radna grupa ponovno je otvorila i pitanje monitoringa okoliša oko Kaštijuna, posebno u svjetlu aktualnog slučaja ilegalnog odlaganja otpada na području Gospića.
Prema informacijama dobivenima od Uprave, na postojećim piezometrima oko Kaštijuna trenutačno nema prekoračenja propisanih vrijednosti. Međutim, postojeći piezometri nalaze se na dubini od oko 50 metara.
Zbog toga Radna grupa traži da se monitoring preispita i proširi na druge lokacije i različite dubine, uključujući područja neposredno uz mjesta na kojima su godinama bile odložene SRF bale i metalna frakcija.
Kritike uputili i županu Miletiću
Na kraju priopćenja Radna grupa osvrnula se i na istarskog župana Borisa Miletića te njegovu izjavu o vlasničkoj strukturi Kaštijuna.
Smatraju kako promjena vlasničke strukture sama po sebi neće riješiti probleme Centra te upozoravaju na kašnjenje Plana gospodarenja otpadom Istarske županije.
„Taj plan je puno važniji za rješavanje problema gospodarenja otpadom nego vlasnička struktura Centra. Što je konkretno župan do sada napravio da riješi problem smrada?“, pitaju članovi Radne grupe.
Pozdravljaju činjenicu da su pokrenuti postupci odvoza SRF bala i metalne frakcije te da su komunalnim društvima postavljene granice količina otpada koje Centar može prihvatiti, no ističu da će tek provedba pokazati stvarne rezultate.
Najavljuju kako će pratiti dinamiku uklanjanja 14 tisuća tona metalne frakcije i SRF bala, troškove njihova zbrinjavanja, poštivanje limita za komunalna društva te mjere kojima bi se trebao smanjiti udio biootpada i vode u miješanom komunalnom otpadu.
„Predugo se čeka na odvoz bala. Predugo se čeka na uklanjanje metalne frakcije. Predugo se tolerira dovoženje prevelikih količina otpada i predugo građani okolnih naselja trpe neugodne mirise. Sada ne želimo nova obećanja i nova odgađanja. Želimo da se ono što se godinama gomilalo konačno ukloni – i da građani konačno mogu normalno disati“, zaključuju iz Radne grupe za civilni nadzor nad radom Kaštijuna.
Iz Istarske glazbene scene mladih pozivaju publiku na koncertne večeri uz, kako ističu, pomno odabrane izvođače i raznovrstan program koji spaja domaće stvaralaštvo s djelima velikana svjetske klasične glazbe.
Trebišće, Petrebišća i Mošćenice 19. i 20. rujna postaju pozornica „Perunovih dana“, festivala koji kroz stare zanate, radionice, glazbu, gastronomiju i prirodu oživljava bogatu baštinu Mošćeničkog kraja.
Nova smjena istarskih vatrogasaca krenula je večeras prema Braču. Jedanaest vatrogasaca iz Pule, Rovinja, Poreča, Umaga i Labina ujutro će preuzeti smjenu od kolega koji se nakon zahtjevne borbe s velikim požarom vraćaju u Istru.
Večeras oko 20 sati na D303 u Putinima, kod skretanja za Šoriće, sudarili su se kamper i osobni automobil. Na terenu su policija i hitna pomoć, a težina ozljeda zasad nije poznata.
U industrijskoj zoni Galižana izbio je požar drvene građe i veće količine otpada. Na terenu je 12 vatrogasaca JVP-a Pula i DVD-a Pula s četiri vozila, a gašenje je u tijeku.
Online kladionice i casina dostupni su praktički 24 sata dnevno. HZJZ sada traži jače zaštitne mehanizme – limite novca i vremena, jednostavniji prekid igre te veću zaštitu mladih i rizičnih igrača.
Kako pčelarstvo povezati s gastronomijom, turizmom i doživljajima za goste? O mogućnostima razvoja apiturizma idućeg će se tjedna raspravljati u četiri istarska grada, a za stolom će se okupiti pčelari, ugostitelji, hotelijeri i turistički djelatnici.
Na području Općine Kanfanar od 14. do 30. rujna provodit će se preventivna sustavna deratizacija. Građani se pozivaju na oprez, posebno kada su u pitanju djeca i kućni ljubimci, te da ne diraju ni premještaju postavljene otrovne mamce.
Dok je u Europskoj uniji pod privremenom zaštitom više od 4,4 milijuna ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine, u Hrvatskoj ih je prema posljednjem dostupnom podatku oko 30 tisuća. No što taj status zapravo znači i po čemu se razlikuje od klasičnog azila?
Trg Fontana u subotu je bio središte proslave Dana Grada Buzeta – Subotine 2026. Od mažoretkinja i programa za najmlađe do tradicionalne fritode s tartufima i večernje zabave uz Maju Šuput, program je spojio ono po čemu je Buzet najpoznatiji – tradiciju, tartufe i feštu.
Rovinj je još jednom pokazao veliko srce. Više od 80 umjetnika doniralo je čak 104 djela za Sebastiana, a gotovo sva prodana su već na otvorenju izložbe. Među brojnim posjetiteljima bio je i Sebastian, pun pozitive i zahvalnosti prema svima koji su stali uz njega.
Istarski vatrogasci proveli su noć u dramatičnoj borbi s vatrenom stihijom na Braču. Zajedno s domaćim snagama branili su kuće u Veloj Farskoj, a zapovjednik JVP Rovinj Evilijan Gašpić poručuje: „Za sada uspješno.“
Iz Grada kao razlog izmjena navode potrebu za preciznijim definiranjem parametara kojima vlasnici moraju udovoljiti kako bi životinjama bili osigurani zakonom propisani uvjeti dobrobiti, ali i kako bi komunalni redari imali jasnije kriterije za provedbu Odluke.