Kad ste posljednji put poslali razglednicu? Paketi ruše rekorde, pisama sve manje

Dostavni kombiji sve su puniji, paketomati niču na novim lokacijama, a građani sve češće kupuju bez odlaska u trgovinu.

Takve navike snažno mijenjaju hrvatsko poštansko tržište, koje je u drugom tromjesečju ostvarilo rekordnih 115 milijuna eura prihoda.

To je 16,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine i najveći kvartalni prihod otkako se prate podaci o poštanskim uslugama.

Najnovije podatke objavila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, a prenijeli su Hina i Poslovni dnevnik.

Više od 200 tisuća paketa svakoga dana

Od početka travnja do kraja lipnja obavljeno je čak 18,4 milijuna paketskih usluga. To u prosjeku znači više od 200 tisuća paketa dnevno.

Broj dostavljenih paketa porastao je 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Upravo su oni postali glavni izvor zarade poštanskih tvrtki i donijeli približno 59 posto svih prihoda na tržištu.

Ukupno je tijekom tromjesečja obavljeno 65,5 milijuna poštanskih usluga, sedam posto više nego godinu ranije.

Rast se bilježi i u međunarodnom prometu. Evidentirano je 5,6 milijuna međunarodnih poštanskih usluga, deset posto više nego lani, čemu zasigurno pridonosi sve popularnija kupnja putem stranih internetskih trgovina.

Pisma još vode po broju, ali njihov udio pada

Dok paketi ruše rekorde, tradicionalnih je pisama sve manje. U tri mjeseca poslano je 37 milijuna pismovnih pošiljaka, što predstavlja pad od devet posto.

Pisma su i dalje najbrojnija poštanska usluga, ali sve veći dio komunikacije preselio se na elektroničku poštu, aplikacije i digitalne javne usluge.

Na hrvatskom tržištu trenutačno djeluju 24 pružatelja poštanskih usluga. Njihov je broj smanjen nakon što je Tisak plus prestao obavljati tu djelatnost.

Hrvatska pošta i dalje je vodeći pružatelj usluga. Obavlja gotovo 80 posto ukupnog broja poštanskih usluga, ali ostvaruje nešto više od polovice ukupnih tržišnih prihoda.

Najnovije brojke potvrđuju veliku promjenu naših navika: poštansko tržište više ne živi prvenstveno od kuverti, nego od kartonskih kutija koje svakodnevno stižu pred vrata građana.