U ovome je Hrvatska najbolja u EU: Samo 3,9 posto građana kaže da si to ne može priuštiti

Kad se objavljuju europske statistike o životnom standardu, Hrvatska se nerijetko uspoređuje s bogatijim članicama Europske unije po plaćama, prihodima ili kupovnoj moći.

No jedan podatak iz najnovijeg Eurostatova pregleda životnih uvjeta pokazuje sasvim drugačiju sliku.

U Hrvatskoj samo 3,9 posto stanovnika navodi da si financijski ne može priuštiti redovito sudjelovanje u nekoj aktivnosti u slobodno vrijeme.

To je najniži udio među svim članicama Europske unije.

Na razini cijele Europske unije takvu aktivnost zbog financijskih razloga ne može si priuštiti 12,1 posto stanovnika.

Razlike među državama pritom su vrlo velike.

Na jednom kraju nalazi se Hrvatska s 3,9 posto, dok je na drugom Grčka, gdje si redovitu aktivnost u slobodno vrijeme ne može priuštiti čak 27,3 posto stanovnika.

Drugim riječima, udio je u Grčkoj oko sedam puta veći nego u Hrvatskoj.

Što Eurostat zapravo mjeri?

Podatak je dio šireg Eurostatova praćenja materijalne i socijalne deprivacije.

Ne govori o tome koliko ljudi doista ide u teretanu, kino, na izlete ili se bavi određenim hobijem.

Mjeri nešto drugo: postoji li financijska prepreka zbog koje si osoba ne može priuštiti redovito sudjelovanje u aktivnosti u slobodno vrijeme.

Zato podatak ne treba tumačiti kao dokaz da Hrvati imaju više slobodnog vremena ili da se više bave hobijima od drugih Europljana.

Pokazuje da relativno mali dio stanovništva navodi kako upravo zbog nedostatka novca ne može sudjelovati u takvim aktivnostima.

Godišnji odmor već je sasvim druga priča

Ista Eurostatova statistika pokazuje koliko se rezultat može promijeniti kada se pita za skuplje životne potrebe.

Na razini EU čak 27,5 posto ljudi ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan vlastitog doma.

Eurostat prati i mogućnost da si ljudi svaki drugi dan priušte obrok s mesom, ribom ili vegetarijanskim ekvivalentom te mogu li financirati internetsku vezu kod kuće.

Riječ je o pokazateljima kojima se, osim klasičnih podataka o prihodima, pokušava utvrditi što ljudi svojim raspoloživim novcem doista mogu omogućiti u svakodnevnom životu.

Upravo se kod redovitih aktivnosti u slobodno vrijeme Hrvatska u najnovijim podacima izdvaja pozitivno – s najnižim udjelom stanovnika u EU koji navode da si ih financijski ne mogu priuštiti.