"Nedostaje više od 300 obiteljskih liječnika, upitne i najavljene specijalizacije.."

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) upozorila je da bi zbog neriješenog pitanja financiranja mogao biti doveden u pitanje dio specijalizacija iz obiteljske medicine koje su ove godine već ugovorene u nizu županija i Gradu Zagrebu.

Problem je, navode, u troškovima koji najvećim dijelom padaju na domove zdravlja.

Za razliku od bolničkog sustava, dom zdravlja tijekom specijalizacije liječnika obiteljske medicine mora, uz specijalizanta, financirati i liječnika koji će ga zamjenjivati u ordinaciji.

Budući da specijalizacija traje godinama, KoHOM upozorava da je takav trošak za brojne domove zdravlja postao ozbiljna prepreka raspisivanju novih specijalizacija.

Posljedica bi mogla biti dodatno pogoršanje kadrovske situacije. Dio mladih liječnika koji već rade u obiteljskoj medicini, navode iz KoHOM-a, zbog nedostatka specijalizacija odlazi na bolničke specijalizacije.

Planirano 600 novih specijalizacija

Iz KoHOM-a ističu da odgovornost za planiranje kadrova imaju i osnivači domova zdravlja – županije i Grad Zagreb.

Oni bi trebali imati jasne podatke o tome koliko im liječnika nedostaje, koliko će ih u idućim godinama otići u mirovinu i koliko je novih specijalizacija potrebno.

Međutim, smatraju da se problem financiranja ne može prepustiti isključivo lokalnoj razini te pozivaju Ministarstvo zdravstva da se uključi u njegovo rješavanje.

Nacionalnim planom predviđeno je 600 novih specijalizacija iz obiteljske medicine u sljedećim godinama, no KoHOM upozorava da ta brojka neće imati stvarni učinak ako istodobno nije osiguran novac za njihovu provedbu.

Manjak veći od 300 liječnika

Prema Digitalnom atlasu hrvatskog liječništva, na koji se poziva KoHOM, u ordinacijama trenutačno nedostaje oko 120 obiteljskih liječnika.

Kada se tome pribroji 185 nepopunjenih mjesta u Mreži javne zdravstvene službe, KoHOM navodi da je riječ o manjku većem od 300 obiteljskih liječnika u odnosu na predviđeni broj.

Pritom upozoravaju da ni ti podaci ne prikazuju potpuno stanje jer dio ordinacija formalno ima nositelja tima, iako liječnika koji bi u njima stalno radio zapravo nema.

Pacijenti mjesecima bez stalnog liječnika

Kao posebno izražen primjer KoHOM navodi Zagreb, gdje je, prema njihovim podacima, oko 120 ordinacija čiji su nositelji dulje odsutni zbog bolovanja, specijalizacija, rodiljnih i roditeljskih dopusta ili drugih razloga.

Pacijente u tim ordinacijama liječe zamjenski liječnici, koje je također sve teže pronaći.

Zbog čestih promjena zamjena dio pacijenata mjesecima, a ponekad i godinama, nema stalnog liječnika koji poznaje njihovu zdravstvenu povijest i kontinuirano prati promjene u njihovu zdravstvenom stanju.

KoHOM smatra da gubitak kontinuiteta skrbi može otežati pravodobno prepoznavanje kroničnih i malignih bolesti te dovesti do lošijih ishoda liječenja i većeg financijskog opterećenja zdravstvenog sustava.

Uz financiranje novih specijalizacija, iz KoHOM-a poručuju da je potrebno raditi i na zadržavanju liječnika koji već rade u obiteljskoj medicini.

Očekuju da se dio povećanih prihoda primarne zdravstvene zaštite usmjeri u stručno usavršavanje, poboljšanje uvjeta rada i bolje financijsko vrednovanje rada liječnika.