Internet je odavno prestao biti mjesto koje koristimo prvenstveno za zabavu. Plaćamo račune, provjeravamo bankovne račune, tražimo informacije o zdravlju, čitamo vijesti, kupujemo i komuniciramo.
Novi Eurostatov pregled Digitalisation in Europe 2026, temeljen na podacima za 2025. godinu, dobro pokazuje koliko je digitalni svijet postao dio svakodnevice.
Čak 94 posto stanovnika Europske unije navelo je da je koristilo internet tijekom prethodna tri mjeseca.
Među samim korisnicima interneta najraširenije su komunikacijske aktivnosti.
Instant poruke koristilo je 88 posto korisnika, dok je elektroničku poštu slalo ili primalo njih 87 posto.
Telefonske i videopozive putem interneta koristilo je 81 posto korisnika.
No zanimljiviji su podaci koji pokazuju koliko smo svakodnevnih praktičnih aktivnosti preselili online.
Gotovo tri četvrtine koristi internet bankarstvo
Informacije o proizvodima i uslugama putem interneta tražilo je 77 posto korisnika, dok je internet bankarstvo koristilo čak 74 posto.
Za usporedbu, 2015. godine internet bankarstvo koristilo je 56 posto korisnika interneta.
U samo deset godina udio je, dakle, porastao za 18 postotnih bodova.
Bankarske usluge na internetu najčešće koriste osobe u dobi od 25 do 64 godine – njih 78 posto. Među korisnicima od 16 do 24 godine udio je 69 posto, dok internet bankarstvo koristi 61 posto korisnika u dobi od 65 do 74 godine.
Društvene mreže iza bankarstva
Zanimljivo je da su društvene mreže, unatoč njihovoj vidljivosti u svakodnevnom životu, prema ovom pokazatelju iza internet bankarstva.
Koristilo ih je 72 posto korisnika interneta, dok je 71 posto čitalo internetske portale, novine ili druge online vijesti.
Posebno je zanimljiv podatak vezan uz zdravlje.
Čak 64 posto korisnika interneta u EU tražilo je zdravstvene informacije online.
To ne znači nužno da su tražili dijagnozu bolesti – Eurostatova kategorija obuhvaća traženje informacija povezanih sa zdravljem – ali podatak pokazuje koliko je internet postao važan izvor informacija i na području koje je nekoć bilo gotovo potpuno vezano uz izravan kontakt sa zdravstvenim sustavom.
Još je jedna promjena vidljiva kod kupovine.
U 2025. godini 78 posto stanovnika EU izjavilo je da je tijekom prethodnih 12 mjeseci kupilo ili naručilo robu ili uslugu preko interneta. Deset godina ranije, 2015., taj je udio iznosio 62 posto.
Čak i među stanovnicima u dobi od 65 do 74 godine više od polovice – 55 posto – kupovalo je online.
Podaci tako pokazuju da digitalizacija više nije pitanje samo društvenih mreža i zabave. Za velik dio stanovništva internet je postao banka, trgovina, izvor vijesti, komunikacijski kanal i mjesto na kojem traže informacije o vlastitom zdravlju.