Mnogi Puljani prolaze pokraj njega, a star je gotovo 2000 godina: Ponovno su vidljivi ostaci Velikog rimskog kazališta

Tek nekoliko tragova u stijeni, temelja i ostataka zidova danas otkriva da se na ovom mjestu nekoć nalazila velika antička građevina.

Uz stube Franine i Jurine, neposredno uz dvorište zgrade u Dobrilinoj ulici 6, sačuvani su ostaci takozvanog Velikog rimskog kazališta u Puli.

Lokalitet je posljednjih mjeseci bio gotovo skriven iza bujne vegetacije, a među grmljem i travom nakupila se i veća količina otpada.

Arheološki muzej Istre sada je lokalitet očistio i uredio, čime su ostaci antičkog kazališta ponovno postali vidljivi.

Zašto Veliko rimsko kazalište?

Riječ je o ostacima antičkog scenskog kazališta koje se nekada uzdizalo izvan tadašnjih gradskih zidina.

Naziv Veliko rimsko kazalište danas se koristi kako bi ga se razlikovalo od ostataka drugog antičkog kazališta koje se nalazilo unutar gradskih zidina i koje poznajemo kao Malo rimsko kazalište.

Posljednji ostaci Velikog rimskog kazališta otkriveni su početkom 20. stoljeća, kada ih je istraživao arheolog Anton Gnirs.

Istraživanja su bila povezana s izgradnjom niza zgrada koje i danas stoje u Dobrilinoj ulici, uz stube Franine i Jurine te na širem području sjeverne padine Monte Zara.

Uz ovaj dio pulske povijesti veže se i zanimljivost o samom nazivu Monte Zaro.

Prema jednom od tumačenja koje navodi Arheološki muzej Istre, brdo je ime dobilo upravo prema popularnom nazivu ostataka kazališta koji se nekada koristio među Puljanima – Teatro Zaro ili Zearo.

Od velebne građevine ostali temelji i tragovi u stijeni

Od nekadašnjeg kazališta danas je ostao tek mali dio onoga što je prije gotovo dvije tisuće godina činilo veliku rimsku građevinu.

Sačuvane su naznake temelja, ostaci pilastara te zidane obloge na živoj stijeni brda koja je za potrebe gradnje bila usječena i oblikovana.

Lokalitet je zaštićen i upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao dio kulturno-povijesne urbanističke cjeline Pule.

Upravo njegov položaj i način na koji su ostaci sačuvani predstavljaju i problem pri održavanju.

Dio struktura je zidan, a dio isklesan u živoj stijeni, zbog čega je rast vegetacije na lokalitetu praktički neizbježan.

Prilikom pregleda stanja u svibnju utvrđeno je da je vegetacija pretjerano izrasla. Unutar guste trave i grmlja pronađena je i veća količina otpada.

AMI organizirao čišćenje o vlastitom trošku

Nakon prethodne obavijesti i pozitivnog mišljenja Područne konzervatorske službe u Puli, Arheološki muzej Istre organizirao je radove uređenja vegetacije i uklanjanja otpada.

Radove je Muzej proveo o vlastitom trošku.

Nakon njihova završetka lokalitet je ponovno uređen, a arheološkim strukturama koje su bile skrivene vegetacijom vraćena je vidljivost.

No iz Muzeja upozoravaju na problem koji se ne može riješiti samo povremenim čišćenjem.

Otpad i automobili dodatno ugrožavaju ostatke

Iz Arheološkog muzeja Istre apelirali su na građane i posjetitelje da se prema prostoru odnose odgovornije.

Problem nije samo bacanje otpada. Na arheološkim strukturama i neposredno uz njih, navode, parkiraju se i automobili, što dodatno pridonosi njihovu propadanju.

Podsjećaju da je riječ o ostacima građevine čiji su temelji nastali prije gotovo dvije tisuće godina i koji su preživjeli brojne promjene kroz koje je Pula tijekom stoljeća prolazila.

Njihovo očuvanje, poručuju iz AMI-ja, zato nije samo posao konzervatora i arheologa, nego i odgovornost ljudi koji danas žive uz jedan od manje poznatih tragova antičke Pule.