Gotovo 6.000 ljudi doselilo iz inozemstva u samo godinu dana – jesmo li spremni?

Istru posljednjih godina teško je zamisliti bez stranih radnika.

Rade u hotelima i restoranima, na gradilištima, u trgovinama, dostavljaju hranu i popunjavaju radna mjesta za koja domaći poslodavci sve teže pronalaze radnike.

No iza njihove sve veće prisutnosti krije se pitanje o kojem se znatno manje govori: koliko stranih radnika zapravo danas živi u Istri, koliko ih ovdje dolazi samo privremeno, a koliko ih ostaje?

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju koliko se brzo mijenja ukupna demografska slika poluotoka.

Gotovo 6.000 ljudi doselilo iz inozemstva u jednoj godini

Istarska županija sredinom 2025. imala je procijenjenih 206.098 stanovnika, čak 3.254 više nego godinu ranije.

Rast od 1,6 posto bio je najveći relativni rast stanovništva među hrvatskim županijama.

Još je zanimljivije što stoji iza njega.

Tijekom 2025. u Istarsku županiju iz inozemstva se doselilo 5.943 ljudi, dok ih se u inozemstvo odselilo 3.125. Saldo međunarodne migracije tako je bio pozitivan za 2.818 osoba.

Od svih osoba koje su se te godine iz inozemstva doselile u Hrvatsku, čak 10,5 posto završilo je u Istri. Veći udio imali su samo Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija.

Od 2021. do sredine 2025. procijenjeni broj stanovnika Istre povećao se s 195.326 na 206.098 – za gotovo 11 tisuća ljudi.

Koliko je među njima stranih radnika?

Tu dolazimo do važne razlike.

Gotovo šest tisuća ljudi koji su se u jednoj godini doselili iz inozemstva nisu nužno strani radnici. Među njima su i hrvatski državljani koji su se vratili iz inozemstva, članovi obitelji i druge kategorije stanovništva.

Ipak, podaci za cijelu Hrvatsku pokazuju razmjere promjene: čak 70,3 posto svih osoba doseljenih iz inozemstva tijekom 2025. bili su strani državljani.

Koliko je među njima ljudi koji su u Istru stigli upravo zbog posla, DZS-ova statistika migracija ne govori.

Za točan odgovor potrebni su podaci MUP-a o izdanim dozvolama za boravak i rad te podaci HZZ-a o zanimanjima i djelatnostima za koje poslodavci traže strane radnike.

Tek kada se ti podaci spoje, moći ćemo odgovoriti koliko stranih radnika Istra zapravo ima i gdje ih je najviše.

Više nije riječ samo o sezoncima

Posebno je zanimljivo drugo pitanje – koliko stranih radnika nakon završetka posla odlazi, a koliko ih u Istri ostaje duže.

Jer postoji velika razlika između radnika koji nekoliko mjeseci radi tijekom turističke sezone i osobe koja u Istri živi godinama, unajmljuje stan, dovodi obitelj i čija djeca ovdje kreću u vrtić ili školu.

Upravo tu radna migracija postaje i demografsko pitanje.

Istarska županija već je naručila studiju koja se bavi kvalitetom života građana i stranih radnika, integracijskim procesima i demografskim projekcijama.

Županija je nedavno održala i radionicu posvećenu pravima stranih pacijenata i radnika u zdravstvenom sustavu.

To pokazuje da se fenomen više ne promatra isključivo kroz potrebe poslodavaca za radnom snagom.

Što se događa kada radnici počnu ostajati?

Primjer iz susjedne Italije pokazuje koliko se struktura lokalne zajednice može promijeniti kada radna migracija postane dugoročnija.

Corriere della Sera objavio je podatke iz Monfalconea, industrijskog grada nedaleko od Trsta koji godinama privlači velik broj stranih radnika.

U osnovnim školama instituta „Ezio Giacich“ ove se godine školuje 734 učenika, od kojih su 560 strani državljani. U pojedinim razredima od 25 učenika njih 23 imaju strano državljanstvo.

U Mestreu je Corriere del Veneto objavio još izraženiji primjer: u dvije predškolske ustanove instituta Caio Giulio Cesare od 102 djece njih 100 ima strano podrijetlo.

Naravno, Monfalcone i Mestre nisu Istra i njihove brojke ne mogu se preslikavati na naše gradove.

Ali pokazuju jednu važnu stvar: kada radnici koji su prvotno došli zbog posla ostanu živjeti i počnu dovoditi ili osnivati obitelji, radna migracija postaje trajna demografska promjena.

Koliko djece stranih državljana već ide u istarske škole?

Takav proces postoji i u Hrvatskoj.

Prema posljednjim detaljnim podacima DZS-a, na početku školske godine 2024./2025. hrvatske osnovne škole pohađala su 3.022 učenika stranih državljana, od kojih je 2.287 imalo prebivalište u Hrvatskoj.

Koliko ih je u Istarskoj županiji i koliko se njihov broj povećao posljednjih godina podatak je koji vrijedi posebno provjeriti.

Jednako kao i koliko stranih radnika u Istri ima privremeni, a koliko dugotrajniji boravak, iz kojih država najčešće dolaze, u kojim gradovima žive i koliko ih dolazi s obiteljima.

Jer strani radnici danas nisu samo pitanje nedostatka radne snage.

Ako njihov broj nastavi rasti, pitanje je i kakvu će Istru taj proces dugoročno stvoriti.

Za početak bi zato trebalo odgovoriti na ono najjednostavnije: koliko stranih radnika danas zapravo živi i radi u Istri – i koliko njih Istru više ne doživljava samo kao mjesto privremenog rada, nego kao mjesto za život?