Što brodovi mogu „donijeti“ u Jadran? Stručnjaci u Istri traže način za zaustavljanje bioloških invazija

Brodskim balastnim vodama u Jadransko more mogu stići strani organizmi koji se potom šire morskim ekosustavom, a među poznatim primjerima je i morski orah, invazivna vrsta koja je u Jadran stigla iz Atlantskog oceana.

Upravo su opasnosti povezane s balastnim vodama i moguća rješenja za sprječavanje bioloških invazija bile tema edukacije „Pod pritiskom balasta – sustav i rješenja za zaustavljanje biološke invazije“, održane u Raši.

Edukaciju je organizirala Istarska županija u okviru projekta „BalastIN – Razvoj sustava upravljanja balastnim vodama za suzbijanje širenja invazivnih vrsta“.

Okupila je predstavnike lučkih uprava i kapetanija, nadležnih tijela uključenih u organizaciju i nadzor pomorskog prometa, znanstvenog sektora te stručnjake iz područja pomorstva, zaštite mora, prirode i okoliša.

Od balastnih voda do morskih strujanja i patogena

O problemu prijenosa invazivnih vrsta govorili su stručnjaci partnerskih institucija projekta BalastIN koji se tom problematikom bave kroz višegodišnja istraživanja.

Voditeljica projekta, prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić sa Sveučilišta u Dubrovniku, održala je predavanje posvećeno sustavu i rješenjima za zaustavljanje bioloških invazija.

Prof. dr. sc. Renato Ivče s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorio je o tome što za brodare i posadu znači primjena Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima.

O morskim strujanjima u lučkim akvatorijima i čimbenicima koji mogu utjecati na širenje invazivnih organizama govorio je prof. dr. sc. Goran Lončar s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sudionici su mogli čuti i predavanje prof. dr. sc. Darije Vukić Lušić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci o bakterijama i drugim patogenima u lukama.

Morski orah u Jadran stigao iz Atlantika

Posebno je zanimljiv bio primjer morskog oraha, prozirnog rebraša latinskog naziva Mnemiopsis leidyi.

Izv. prof. dr. sc. Romina Kraus predstavila je slučaj te invazivne vrste, koja, prema priopćenju Istarske županije, ozbiljno ugrožava morski ekosustav, a u Jadransko more stigla je balastnim vodama iz Atlantskog oceana.

Upravo takvi primjeri pokazuju zbog čega upravljanje balastnim vodama nije samo tehničko pitanje pomorskog prometa, već i pitanje zaštite bioraznolikosti i gospodarstva.

Projekt BalastIN usmjeren je na zaštitu Jadranskog mora od širenja invazivnih, stranih i potencijalno opasnih organizama koji se prenose brodskim vodenim balastom.

Iz Istarske županije upozoravaju da globalne promjene pogoduju opstanku i širenju stranih vrsta, čime rastu rizici za bioraznolikost i zdravlje ljudi, ali i gospodarske djelatnosti poput turizma, ribarstva i marikulture.

Cilj je razviti učinkovitiji sustav zaštite

Cilj projekta je razviti učinkovit sustav upravljanja vodenim balastom kako bi se spriječio unos i širenje štetnih vrsta te smanjila ranjivost obalnih područja.

Projekt se sufinancira kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., u okviru poziva „Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima“.

Nakon stručnog dijela i rasprave, sudionici edukacije posjetili su rudnik Raša i Muzej rudarstva kroz vođenu turu Kova experience, koju su organizirali Općina Raša i Interpretacijski centar Arsiana.

Sadržaj je sufinanciran sredstvima Istarkse županije - Regione Istriana.