Mladi istarski poljoprivrednici žele inovacije, ali poručuju: Tehnologija mora rješavati stvarne probleme

Mladi poljoprivrednici u Istri otvoreni su prema novim tehnologijama i inovacijama, no njihova iskustva pokazuju da modernizacija gospodarstva ne počinje nužno kupnjom novih strojeva, senzora ili digitalnih sustava.

Ključno je, istaknuto je na događanju „Mladi i inovacije u poljoprivredi“ održanom u Poreču, da svako ulaganje rješava konkretan problem na gospodarstvu – bilo da smanjuje troškove, povećava prihod, olakšava svakodnevni posao ili smanjuje rizike u proizvodnji.

Skup je organizirao Institut za poljoprivredu i turizam, a okupio je četrdesetak mladih poljoprivrednika te predstavnike znanstvene i stručne zajednice i lokalnih akcijskih grupa.

Jedna od važnijih poruka bila je da se inovacija ne smije poistovjećivati isključivo s digitalizacijom i skupom opremom.

Za poljoprivredno gospodarstvo inovacija može biti novi proizvod, drukčiji način prodaje, bolja organizacija rada ili poslovni model kojim se stvara veća dodana vrijednost.

Mladi proizvođači već primjenjuju takve pristupe. Kao primjeri izdvojeni su razvoj aromatiziranih maslinovih ulja te uzgoj manje zastupljenih kultura poput šafrana, kojima gospodarstva pokušavaju proširiti ponudu i pronaći svoje mjesto na tržištu.

Istodobno je naglašeno da prije svake veće investicije treba utvrditi gdje gospodarstvo gubi najviše vremena i novca te može li nova tehnologija taj problem stvarno riješiti.

Divljač, nestabilni prinosi i sve više administracije

Rasprava je pokazala da problemi mladih poljoprivrednika često počinju puno prije pitanja digitalizacije.

Među najvećim izazovima izdvojene su štete od divljači, nestabilni prinosi i alternativna rodnost voćaka, visoki troškovi proizvodnje te dostupnost financiranja.

Dodatni problem je vrijeme.

Posao poljoprivrednika danas odavno nije samo rad u masliniku, vinogradu, voćnjaku ili proizvodnom pogonu. Sve više vremena odlazi na administraciju, marketing, prodaju, komunikaciju s kupcima i druge poslovne obveze.

Zbog toga proizvođači tehnologiju procjenjuju i prema tome koliko ju je jednostavno koristiti te može li im u svakodnevnom radu doista uštedjeti vrijeme.

Kada vinograd sam pokaže da je vrijeme za reakciju

Kao primjer praktične primjene tehnologije predstavljen je sustav Winessens.

Riječ je o sustavu koji u stvarnom vremenu prikuplja meteorološke podatke i prati razvoj pojedinih faza u vinogradu. Podaci se obrađuju algoritmima, a vinogradar kroz aplikaciju dobiva informacije koje mu mogu pomoći u procjeni treba li provesti zaštitni tretman i kada je za njega najbolji trenutak.

Takav pristup omogućuje da se tretmani ne provode isključivo prema unaprijed određenom rasporedu, već prema stvarnim uvjetima u vinogradu.

Rezultat može biti racionalnija uporaba sredstava za zaštitu bilja, manje nepotrebnih troškova i učinkovitije upravljanje proizvodnjom.

Sličan princip vrijedi i za navodnjavanje. Praćenjem vlažnosti tla voda se može koristiti prema stvarnim potrebama biljaka, dok povezivanje meteoroloških podataka s razvojem bolesti može pomoći u preciznijem određivanju vremena zaštite.

Tehnologija kao alat, a ne cilj

Jedan od glavnih zaključaka skupa jest da nova tehnologija sama po sebi neće riješiti probleme hrvatske poljoprivrede.

Puno je važnije da rješenja proizlaze iz stvarnih potreba proizvođača te da se poljoprivrednici snažnije povezuju sa znanstvenim institucijama, savjetnicima i lokalnim akcijskim grupama.

Jer inovacija može biti senzor u vinogradu, ali i novi proizvod, nova kultura ili drugačiji način prodaje.

Ključno je da proizvođaču na kraju donese konkretnu korist.