Pula ima strategiju zelene obnove, a na Pragrandeu planira parkirališta? Stručnjaci upozoravaju na nesklad

U Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u petak, 9. listopada, održan je panel „Zeleni gradovi – sigurni gradovi”, u organizaciji Zelene Istre, koji je okupio pedesetak građana, stručnjaka, učenika, studenata i predstavnika lokalnih inicijativa.

Rasprava je otvorila pitanje kakvu Pulu želimo u budućnosti, koliko prostora u njoj ostaje za zelenilo te sudjeluju li građani dovoljno u odlukama koje mijenjaju njihov grad.

Na panelu su sudjelovali predsjednica Društva arhitekata Istre Jasmina Bašić, arhitekt i urbanist Bruno Juričić, krajobrazna arhitektica Ariana Modesto, sociolog Krešimir Krolo te ekološki aktivist Kruno Pekas. Raspravu je moderirala predsjednica Zelene Istre Irena Burba.

Pragrande otvorio pitanje provedbe gradske strategije

Jedna od središnjih tema bila je budućnost Pragrandea, područja na kojem su predviđena parkirališta, iako ga gradska Strategija zelene urbane obnove prepoznaje kao dio zelene mreže.

Arhitekt Bruno Juričić, jedan od autora Strategije, upozorio je na nesklad između planiranih zahvata i ciljeva tog dokumenta.

foto: Udruga Zelena Istra

Podsjetio je da je Gradsko vijeće Pule Strategiju jednoglasno usvojilo, ali je naveo kako se, prema njegovim saznanjima, ne izrađuju izvješća o njezinoj provedbi.

Juričić smatra da se prometni problemi ne mogu rješavati isključivo izgradnjom novih parkirališta, nego da je potreban širi urbanistički pristup.

Kao jedan od mogućih modela spomenuo je superblokove, odnosno gradske cjeline u kojima prednost imaju pješaci i stanovnici, a ne automobili.

Time je otvoreno pitanje provodi li Pula vlastite strateške ciljeve i u konkretnim odlukama o prostoru.

Više betona znači i veće toplinsko opterećenje

Krajobrazna arhitektica Ariana Modesto naglasila je da zelene površine imaju najveću vrijednost kada su povezane u mrežu parkova, zelenih koridora i većih prirodnih cjelina.

Upozorila je da širenje asfaltiranih i betonskih površina pojačava toplinsko opterećenje grada i povećava rizike za zdravlje stanovnika tijekom velikih vrućina.

foto: Udruga Zelena Istra

Kao primjer koristi zelene infrastrukture izdvojila je kišne vrtove uz pulsku zaobilaznicu, za koje je navela da su gradu donijeli uštede od gotovo deset milijuna eura.

Predsjednica Društva arhitekata Istre Jasmina Bašić istaknula je da je zelenilo javni interes, dostupan svima neovisno o vlasništvu nad zemljištem.

Prema njezinu mišljenju, znanje o stvaranju zdravijih i zelenijih gradova postoji, ali se prostor prečesto oblikuje prema ekonomskim pokazateljima.

Koliko građani mogu utjecati na izgled Pule?

Sociolog Krešimir Krolo upozorio je da uključivanje javnosti u kasnim fazama planiranja često ostaje tek formalnost.

Govoreći o Pragrandeu i Lungomareu, naglasio je važnost osjećaja pripadnosti prostoru, ali i potrebu da se mladi više uključe u rasprave o budućnosti grada.

Jasmina Bašić pritom je podsjetila da arhitekti ne mogu sami mijenjati prostorne planove, no građani mogu utjecati na odluke i zahtijevati promjene.

Ekološki aktivist Kruno Pekas govorio je o važnosti građanskog angažmana, sadnje autohtonih biljnih vrsta i odgođene košnje radi zaštite oprašivača.

Izložba o prirodnom bogatstvu Pragrandea

Uz panel je postavljena izložba „Živi svijet Pragrandea” fotografa Marinka Babića, a građani su mogli ostaviti i svoje prijedloge za zeleniju Pulu.

Predstavile su se i inicijative Protiv sječe, Za bolju zajednicu i Jestiva Pula.

Panel je održan u sklopu međunarodne kampanje „Zelene površine, sigurna mjesta”, koja se provodi u Puli, Sarajevu, Skopju i Tirani kroz mrežu Climate Bridges.

Zaključna poruka rasprave bila je da zelene površine nisu neiskorišten prostor, nego javno dobro važno za zdravlje, sigurnost i kvalitetu života stanovnika.