Umirovljenicima sedam eura po godini staža, sindikati nezadovoljni: „Svaki umirovljenik ima svoju inflaciju”

Godišnji dodatak na mirovine raste na sedam eura po godini staža: Sindikat umirovljenika tražio gotovo dvostruko više

Godišnji dodatak na mirovinu ove će godine iznositi sedam eura po godini mirovinskog staža, odnosno euro više nego lani.

Prosječni dodatak trebao bi iznositi oko 224 eura, no među predstavnicima umirovljenika i političkim strankama nema suglasnosti o tome je li taj iznos dovoljan za ublažavanje posljedica rasta životnih troškova.

O visini dodatka, kupovnoj moći umirovljenika i održivosti mirovinskog sustava raspravljalo se u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, u kojoj su sudjelovali ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Marinko Lukenda te saborski zastupnik SDP-a Miroslav Marković.

Prema najavljenom iznosu, umirovljenik s 30 godina staža primit će 210 eura, dok će onaj s 40 godina staža dobiti 280 eura godišnjeg dodatka.

Ministar Ružić: Mirovine su rasle više od inflacije

Ministar Alen Ružić naglasio je kako godišnji dodatak predstavlja trajno pravo uvedeno prošle godine, a ne privremenu mjeru pomoći umirovljenicima.

„Kada govorimo o godišnjem dodatku na mirovine, govorimo o novom pravu koje je uvedeno prošle godine. To je poseban dodatak koji je trajan. Iznos je značajan, ne možemo reći da nije”, poručio je Ružić.

Prema njegovim riječima, mirovine su tijekom mandata aktualne Vlade porasle za 114 posto, dok je kumulativna inflacija iznosila 40 posto.

Istaknuo je kako inflatorni pritisci i dalje postoje, ali smatra da su primanja umirovljenika rasla brže od cijena. Ipak, priznao je da životni standard dijela umirovljenika još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini.

Stanišić: Svaki umirovljenik ima svoju inflaciju

S ministrovim ocjenama nije se složila predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić, upozorivši da službeni podaci o inflaciji ne odražavaju stvarne troškove života starijih građana.

Kao primjer navela je poskupljenje kave koju je prije uvođenja eura plaćala sedam kuna, a danas 2,70 eura.

„Inflacija se procjenjuje na temelju velikog broja proizvoda, a umirovljenici ih ne koriste sve. Koriste eventualno sedam, osam, devet proizvoda i oni su puno skuplji. Svaki umirovljenik ima svoju inflaciju. Moja inflacija nije četiri, nego preko 10 posto”, istaknula je Stanišić.

Posebno je upozorila na troškove lijekova, dodataka prehrani i zdravstvene skrbi, koji značajno opterećuju kućne proračune umirovljenika.

Sindikat umirovljenika tražio je da godišnji dodatak iznosi 12 eura po godini staža, što bi za umirovljenika s 40 godina staža značilo 480 eura.

„Čak ni to nije dovoljno, ali to bi bio iznos koji bi koliko-toliko zadovoljio veliku većinu umirovljenika”, poručila je Stanišić.

Lukenda: Svaki dodatni euro državu stoji gotovo 38 milijuna eura

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Marinko Lukenda objasnio je kako su o visini dodatka vođeni dugotrajni pregovori s premijerom i resornim ministrom, ali da proračunske mogućnosti nisu dopuštale veće povećanje.

Naglasio je kako ukupna vrijednost godišnjeg dodatka iznosi oko 260 milijuna eura, dok bi povećanje za samo jedan euro po godini staža državni proračun stajalo dodatnih gotovo 38 milijuna eura.

„Fiskalne mogućnosti nisu takve. Jako je teško naći novac odakle uzeti”, rekao je Lukenda.

Dodao je kako je godišnji dodatak projekt HSU-a te da će njegova buduća visina ovisiti o financijskim mogućnostima države.

Marković: Umirovljenici su među najvećim gubitnicima inflacije

Saborski zastupnik SDP-a Miroslav Marković ocijenio je kako najavljeni dodatak nije dovoljan za nadoknadu gubitka kupovne moći umirovljenika.

Prema njegovim riječima, rast mirovina i plaća ne uspijeva u potpunosti pratiti poskupljenja, zbog čega građani kontinuirano gube dio svojih prihoda.

„U inflaciji su gubitnici radnici i umirovljenici. Mirovine ili plaće nikada ne mogu potpuno pratiti inflaciju. Konstantni ste gubitnik i imate rupu koju ne može nadoknaditi ovaj dodatak”, rekao je Marković.

Upozorio je i na rizik od siromaštva među starijim građanima, istaknuvši kako su posebno ugroženi umirovljenici koji žive sami.

Odbacio je tvrdnje da država nema dovoljno financijskih mogućnosti za izdašniju pomoć te poručio kako bi se dodatna sredstva mogla osigurati drukčijom raspodjelom proračunskog novca i oporezivanjem ekstraprofita.

Iako je godišnji dodatak povećan sa šest na sedam eura po godini staža, rasprava je pokazala različita stajališta o tome koliko takva mjera može poboljšati životni standard umirovljenika. 

Dok Vlada naglašava rast mirovina i potrebu očuvanja održivosti javnih financija, predstavnici Sindikata umirovljenika i oporbe upozoravaju da rast osnovnih životnih troškova i dalje snažno pogađa građane s najnižim primanjima.