Svaki stanovnik EU-a godišnje proizvede 181 kilogram ambalažnog otpada! Plastike je sve više

 

Koliko ambalaže ostaje iza svakodnevne kupnje hrane, pića i drugih proizvoda? Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je riječ o golemim količinama koje iz godine u godinu nastavljaju rasti.

Tijekom 2024. godine u Europskoj uniji nastalo je 81,5 milijuna tona ambalažnog otpada, što je u prosjeku 181 kilogram po stanovniku.

To je 3,2 kilograma više nego godinu ranije, a čak 19,6 kilograma više nego 2014. godine.

Podaci, koje je Eurostat objavio 22. listopada 2026., obuhvaćaju ambalažni otpad iz cjelokupnog gospodarstva, uključujući kućanstva, poduzeća i javni sektor.

Najveći udio ukupnog ambalažnog otpada čine papir i karton, na koje otpada 40,8 posto ukupne količine.

Slijedi plastična ambalaža s 19,9 posto, staklo s 18,1 posto te drvo sa 16,2 posto. Metalna ambalaža čini 4,8 posto, a ostali materijali 0,2 posto.

Posebnu pozornost privlače podaci o plastici, koja predstavlja jedan od najvećih izazova u gospodarenju otpadom.

U 2024. godini u EU-u je nastalo prosječno 35,9 kilograma plastičnog ambalažnog otpada po stanovniku, od čega je reciklirano 15,3 kilograma.

U odnosu na 2023. godinu i količina nastale plastične ambalaže i količina recikliranog otpada povećale su se za 0,6 kilograma po stanovniku.

Reciklira se manje od polovice plastične ambalaže

Prema Eurostatovim podacima, tijekom 2024. reciklirano je 42,4 posto plastičnog ambalažnog otpada nastalog u Europskoj uniji.

Riječ je o blagom poboljšanju u odnosu na 2023. godinu, kada je stopa recikliranja iznosila 41,6 posto.

Međutim, unatoč napretku, više od polovice plastičnog ambalažnog otpada i dalje se ne reciklira.

U desetogodišnjem razdoblju od 2014. do 2024. količina nastale plastične ambalaže povećala se za 6,1 kilogram po stanovniku, dok je količina recikliranog plastičnog otpada porasla za 3,4 kilograma.

To pokazuje da se povećava i recikliranje, ali istodobno raste ukupna količina otpada koju je potrebno zbrinuti.

Velike razlike među europskim državama

Među državama članicama EU-a najvišu stopu recikliranja plastičnog ambalažnog otpada u 2024. imala je Latvija sa 71 posto.

Slijede Belgija s 58,2 posto, Poljska s 56 posto i Češka s 53,7 posto.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se Danska, u kojoj se reciklira 22,5 posto plastične ambalaže, Finska s 26,9 posto te Francuska s 27,4 posto.

Razlike među državama pokazuju koliko se rezultati gospodarenja ambalažnim otpadom mogu razlikovati unutar iste europske zajednice.

Manje ambalaže ili više recikliranja?

Iako se sustavi prikupljanja i recikliranja otpada razvijaju, novi podaci Eurostata upozoravaju na činjenicu da ukupna količina ambalažnog otpada nastavlja rasti.

Zato se pitanje gospodarenja otpadom ne svodi samo na pravilno razvrstavanje i recikliranje, nego i na smanjenje količine ambalaže koja uopće dolazi na tržište.

Za potrošače to znači da važnu ulogu imaju i svakodnevne odluke, poput korištenja višekratnih vrećica i spremnika te odabira proizvoda s manje nepotrebne ambalaže.

Najnovija europska statistika tako otvara pitanje koliko je moguće smanjiti količinu otpada već pri kupnji, prije nego što ambalaža uopće završi u spremniku za otpad.