Zdravstvena tribina i otvorenje izložbe Marka Šircela u Rovinju pretvorili se u druženje
Cilj događaja bio je otvoriti prostor za raspravu o stanju u zdravstvenom sustavu, pravima pacijenata i dostupnosti suvremenih metoda liječenja. Sudionici su naglasili visoku stopu smrtnosti od karcinoma u Hrvatskoj, unatoč naporima da se prate europski trendovi u dostupnosti terapija.
U Multimedijalnom centru Rovinj-Rovigno jučer je održana izložba i panel tribina u povodu Svjetskog dana borbe protiv karcinoma, događaj koji je okupio medicinske stručnjake i građane zainteresirane za temu prevencije, ranog otkrivanja i suvremenih metoda liječenja raka.
Događaj je organiziran pod pokroviteljstvom Zaklade dr. ing. Dino Škrapić, MBA, dok je inicijativu i organizaciju vodila dr. sc. Maria Blažina. "Kao inicijator ovog događaja, željela sam skrenuti pozornost na izuzetnu važnost ove teme u našem društvu, koju sam prepoznala kao ključnu za educiranje i osvještavanje zajednice o prevenciji, dijagnostici i liječenju karcinoma," naglasila je dr. Blažina.
Panel rasprava okupit će vodeće stručnjake iz onkologije i kirurgije, uključujući izv. prof. dr. sc. Dragana Trivanovića, internističkog onkologa, Maju Đorđević, specijalisticu opće kirurgije, i Snežanu Đorđević, specijalisticu obiteljske medicine.
13:55Prije 73 d04.02.2025
Na panelu su gostovali prof. dr. sc. Dragan Trivanović, dr. med., specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije, dr. Maja Đorđević, univ. mag. med., specijalistica opće kirurgije, Snežana Đorđević, dr. med., specijalistica obiteljske medicine.
Stručnjaci o izazovima i napretku u liječenju raka
Uvodno izlaganje održala je dr. sc. Maria Blažina, istaknuvši kako je rak jedna od najčešćih bolesti modernog doba, posebno prisutna u zapadnim zemljama, uključujući Hrvatsku. "Statistike su poražavajuće – Hrvatska bilježi višu stopu oboljelih i smrtnosti od karcinoma u odnosu na europski prosjek. Istra se pritom smješta oko sredine ljestvice, no s trendom rasta koji zabrinjava," kazala je dr. Blažina, naglasivši da su upravo prevencija i rana dijagnostika ključni u borbi protiv bolesti.
Prof. dr. sc. Dragan Trivanović, dr. med., upozorio je na kasno otkrivanje bolesti, što značajno smanjuje šanse za izlječenje. "U Hrvatskoj od približno 26.000 novooboljelih godišnje, više od polovice pacijenata ne preživi. To je alarmantan podatak jer znamo da mnogi karcinomi, ako se otkriju na vrijeme, mogu biti potpuno izlječivi. Problem leži u nedovoljnoj svijesti o važnosti preventivnih pregleda i strahu pacijenata od dijagnoze," istaknuo je dr. Trivanović.
Dr. Snežana Đorđević, specijalistica obiteljske medicine, govorila je o ulozi liječnika primarne zdravstvene zaštite u ranom otkrivanju bolesti. "Pacijenti često zanemaruju simptome i ne koriste dostupne preglede na vrijeme. Kada dobiju poziv na testiranje na okultno krvarenje, mnogi jednostavno ignoriraju priliku za ranu dijagnostiku. Na nama liječnicima je da ih educiramo i potaknemo da ozbiljno shvate preventivne programe," naglasila je dr. Đorđević.
Foto: Tea PozarIzložba u MMC-u
Promjena načina razmišljanja i važnost zdravog stila života
Jedna od ključnih poruka panela bila je potreba za promjenom načina razmišljanja o zdravlju. Dr. Maja Đorđević, specijalistica opće kirurgije, istaknula je kako je nužno da ljudi osvijeste koliko male promjene mogu utjecati na dugoročno zdravlje.
"Često se dogodi da tek kad se razbolimo shvatimo koliko smo zanemarivali vlastito zdravlje. Svima nam se čini da se to događa nekom drugom, dok ne postane naša stvarnost. No, često je dovoljno malo – krenuti sa šetnjom, promijeniti prehranu, obratiti više pažnje na sebe. Ne moramo trčati maratone ni provoditi sate u teretani, ali možemo šetati, jesti zdravije i smanjiti stres. Sve su to faktori koji mogu imati golem utjecaj na zdravlje," istaknula je dr. Đorđević.
Izložba kao snažna poruka podrške oboljelima
Uz panel tribinu, događaj je pratio i umjetnički doprinos u vidu izložbe mladog rovinjskog akademskog slikara Marka Šircela, koja tematizira osobne priče oboljelih, njihove izazove te važnost zajedničke podrške u borbi protiv bolesti.
Kroz snažne vizualne prikaze, umjetnik nastoji dočarati emocije i borbu pacijenata, skrećući pozornost na značaj empatije i solidarnosti. Izložba je izazvala veliki interes posjetitelja, a bit će otvorena za javnost još sedam dana, pružajući priliku svima koji žele bolje razumjeti iskustva oboljelih i pružiti im simboličnu podršku.
Iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i školskog sindikata Preporod pozvali su svoje članove, ali i sve druge građane da im se idućeg petka pridruže u prosvjedu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.
Nakon brojnih priprema i radnim i neradnim danima, uspješne općinske i županijske razine te mjesec dana iščekivanja na poziv, rovinjski srednjoškolci Talijanske srednje škole – Scuola media superiore italiana Rovigno dočekali su i to – poziv na državni LiDraNo.
Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Vlada je donijela novu Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata prema kojoj će litra benzina biti jeftinija devet centi te iznositi 1,38 eura. Za osam centi jeftinija će biti i litra dizela koju će vozači od utorka plaćati 1,28 eura.
Uskrs je bio i povod postavljanja 7 novih klupa i vaza na rivu koje će oplemeniti uskrsno razdoblje, ali će i ostati trajno pružati kutak za odmor prolaznicima.
Pula otvara svoja vrata polaznicima od 30. kolovoza do 4. rujna 2025., nudeći jedan seminarski program i sedam specijaliziranih radionica koje pokrivaju područja glazbenog videospota, montaže, dramske pedagogije, te igranog, animiranog, dokumentarnog i eksperimentalnog filma.
U Klubu-knjižari Giardini 2 sinoć je održano treće izdanje Kluba u klubu – čitateljskog kružoka u kojem sudionici pod vodstvom teoretičara, filozofa i književnika promišljaju književno djelo.
Srednjovjekovni Žminj obiluje ostacima prošlosti koji svjedoče o njegovoj strateškoj i kulturnoj važnosti. Brojni arheološki nalazi potvrđuju da je područje Žminja bilo naseljeno još u prapovijesnom razdoblju.