Mjesec hrvatske knjige u rovinjskog knjižnici: predstavljen debitantski roman "Razbojnici" Diega Hana
Predstavljanje romana pokazalo je kako postoji interes za fikciju utemeljenu na povijesnoj stvarnosti te da Han, iako debitant u književnosti, ima što za reći.
Osvrt knjižničarke Ivane Ranogajec
21 Listopad 2025 I 14:15
Gradska knjižnica "Marija Vlačić Ilirik" Rovinj
Gradska knjižnica Rovinj započela je Mjesec hrvatske knjige predstavljanjem romana Razbojnici, književnog prvijenca rovinjskog povjesničara Diega Hana.
U prepunoj Knjižnici održan je razgovor koji je vodio povjesničar i voditelj Gradske knjižnice Buzet, Mirjan Flego.
Predstavljanje se održava u sklopu ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, a posjetiteljima će pružiti priliku da kroz zanimljivu putopisnu priču zavire u daleku prošlost i otkriju što se krije iza pitanja o podrijetlu hrvatskog naroda.
21:35Prije 3 d19.10.2026
Razbojnici su povijesni roman čiju je radnju Diego Han smjestio u teško poslijeratno razdoblje Istre, a na pisanju je radio čak pet godina. Iako su ga u stvaranju romana inspirirali novinski članci i stvarni događaji, autor je odlučio ne prenositi konkretne priče u roman, već je stvorio potpuno fiktivne likove i zaplete.
Unatoč fikcionalnosti, roman zadržava visoku razinu povijesne autentičnosti – Han je, kao povjesničar, posebno pazio da imena likova, njihove nacionalnosti, ali i načini na koje su se krađe i krijumčarenja odvijali, budu u skladu s vremenom i prostorom radnje.
Posebno zanimljiv aspekt romana je njegova struktura – radnja nije linearna, već se kroz niz prisjećanja različitih likova čitatelj vraća u prošlost. Time roman dobiva slojevitu narativnu dinamiku i omogućuje dublji uvid u teme koje obrađuje, među kojima se ističu rat, posljedice rata i razni pogledi na njegov ishod.
Autor prikazuje kako su mnogi stanovnici Istre bili prisiljeni boriti se za tuđe interese, a nakon završetka rata – umjesto nagrade – ostali su s osjećajem gubitka.
Dok jedni sebe vide kao pobjednike, drugi smatraju da su nakon rata izgubili sve. Zanimljivo je da roman ne romantizira niti opravdava djela razbojništva. Njegov je cilj objasniti, a ne opravdati. Likovi nisu napisani s namjerom da se čitatelju svide, već da budu razumljivi u kontekstu vremena u kojem su djelovali – vremena siromaštva, moralne dvojbe i nesigurnosti.
Predstavljanje romana pokazalo je kako postoji interes za fikciju utemeljenu na povijesnoj stvarnosti te da Han, iako debitant u književnosti, ima što za reći.
Razbojnici su roman koji otvara pitanja, potiče na razmišljanje i ne nudi jednostavne odgovore – što ih čini vrijednim čitateljske pažnje.
Kanfanar se posebno istaknuo činjenicom da je općina bez duga te da prema prosječnom dohotku po stanovniku ostvaruje treći najbolji rezultat u Hrvatskoj.
Radna skupina za praćenje kvalitete zraka u Koromačnu još uvijek čeka odgovore nadležnih institucija, dok od Holcima traži dodatna pojašnjenja o oporabi otpada, probnom radu postrojenja i prekoračenju emisija amonijaka.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.
Herculanea, naime, nema dovoljno manipulativnog prostora koji bi omogućio jednostavnije upravljanje otpadom u situacijama kada dolazi do zastoja u njegovu odvozu.
Hrvatska je istaknula kandidaturu za domaćinstvo Europskog prvenstva u futsalu 2030. godine. Utakmice bi se igrale u Zagrebu i Splitu, a odluku o domaćinu UEFA će donijeti u rujnu 2027. godine.
Program se održava u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, odnosno Hrvatskom kinotekom, i Kino mrežom, a ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine posvećeno je i stotoj obljetnici rođenja istaknutog hrvatskog filmskog redatelja i snimatelja Nikole Tanhofera.
Od 22. do 28. listopada pulsko Kino Valli donosi filmske klasike, animirane filmove i posebne programe. Publiku očekuju gostovanje nagrađivane književnice Bronje Žakelj, početak programa talijanskog filma Cinemità te besplatne projekcije povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine.
Monografija je objavljena na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, čime se Budicinov rad približava i međunarodnoj publici. Recenzenti izdanja su povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Branko Franceschi te dr. sc. Višnja Bralić.