Večer s Drakulom oduševila publiku u rovinjskoj Gradskoj knjižnici
Kristijan Petrović – The Drak Storyteller publici je približio povijest i mitologiju koja je prethodila nastanku romana Drakula, kao i kulturološke i povijesne okolnosti koje su oblikovale ovaj literarni fenomen.
U Gradskoj knjižnici Rovinj jučer je održano predavanje Večer s Drakulom: povijest najutjecajnije gotičke novele Brama Stokera, koje je vodio varaždinski novinar i TV voditelj Kristijan Petrović – The Drak Storyteller, istraživač slavenskog folklora s više od 30 godina iskustva.
Petrović je publici približio povijest i mitologiju koja je prethodila nastanku romana Drakula, kao i kulturološke i povijesne okolnosti koje su oblikovale ovaj literarni fenomen.
"Pridružite nam se na uzbudljivom i mračnom putovanju kroz povijest najpoznatije gotičke novele svih vremena – „Drakula” irskog književnika Abrahama Brama Stokera", poručuju iz rovinjske knjižnice.
"Pridružite nam se na uzbudljivom i mračnom putovanju kroz povijest najpoznatije gotičke novele svih vremena – „Drakula” irskog književnika Abrahama Brama Stokera", poručuju iz rovinjske knjižnice.
17:23Prije 148 d25.10.2025
Predavač je razotkrio korijene vampirskih legendi, naglašavajući povezanost tih priča s epidemijama, kolektivnim strahovima i nesigurnostima koje su obilježavale prošla stoljeća.
Poseban fokus stavljen je na povijesnu ličnost Vlada Tepeša, vlaškog kneza iz 15. stoljeća, čija je brutalna vladavina poslužila kao inspiracija za Stokerovog grofa Drakulu. Vlad Tepeš, poznat po svojim okrutnim metodama vladanja, postao je uzor za mitsku figuru vampira, čime se dodatno povezuje mit o nemrtvima s realnim povijesnim događajima.
Kristijan Petrović je također ukazao na širi kulturni kontekst u kojem je Drakula nastao. Roman je, prema njegovim riječima, odraz viktorijanskog straha, bolesti, smrti i seksualnosti. Unatoč tome što je viktorijansko društvo bilo obilježeno napretkom u znanosti i strogo moralnim normama, roman prožima duboka tjeskoba i nesigurnost, što vampiru, kao figuri koja balansira između života i smrti, savršeno odgovara.
Stokerov roman, iako je pri prvom izdanju 1897. godine prošao gotovo nezapaženo, danas se smatra jednim od najvažnijih djela svjetske književnosti.
Njegova nevjerojatna popularnost kroz više od 300 filmskih ekranizacija i adaptacija svjedoči o trajanju i utjecaju na popularnu kulturu. Ironično, iako je roman o besmrtnosti donio posthumnu slavu svom autoru, Bram Stoker nikada nije ostvario veliki financijski uspjeh od svog najpoznatijeg djela.
Kristijan Petrović oduševio je publiku svojim pripovjedačkim stilom, znanjem i strašću prema temi, pretvarajući ovo predavanje u nezaboravnu večer posvećenu jednom od najpoznatijih književnih likova svih vremena.
Publika u Pazinu imat će priliku pogledati predstavu koja kroz kazališni jezik progovara o zajedničkom iskustvu, sjećanjima i identitetu, podsjećajući na važnost razumijevanja nedavne povijesti i položaja radništva u društvu.
Hrvatska muška futsal reprezentacija gluhih osvojila je brončanu medalju na Europskom prvenstvu u Poreču uvjerljivom pobjedom 6:2 protiv Turske, potvrdivši odličnu formu pred domaćom publikom.
Kroz interdisciplinarni pristup, sudionice će govoriti o fiziološkim, psihološkim i društvenim aspektima menopauze, uz poseban naglasak na važnost informiranosti, brige o zdravlju i pozitivnog pristupa ovom životnom razdoblju.
Riječ je o zbirci kratkih, duhovitih i pronicljivih priča nastalih u razdoblju pandemije, koje kroz osobna promišljanja i svakodnevne situacije donose prepoznatljive trenutke iz života.
Predstava “O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća” kazališno je prekrajanje istoimenog romana Gorana Ferčeca. Kako smjestiti cijeli život u roman? Ili pola života? Ili cijeli roman na scenu?