Večer s Drakulom oduševila publiku u rovinjskoj Gradskoj knjižnici
Kristijan Petrović – The Drak Storyteller publici je približio povijest i mitologiju koja je prethodila nastanku romana Drakula, kao i kulturološke i povijesne okolnosti koje su oblikovale ovaj literarni fenomen.
U Gradskoj knjižnici Rovinj jučer je održano predavanje Večer s Drakulom: povijest najutjecajnije gotičke novele Brama Stokera, koje je vodio varaždinski novinar i TV voditelj Kristijan Petrović – The Drak Storyteller, istraživač slavenskog folklora s više od 30 godina iskustva.
Petrović je publici približio povijest i mitologiju koja je prethodila nastanku romana Drakula, kao i kulturološke i povijesne okolnosti koje su oblikovale ovaj literarni fenomen.
"Pridružite nam se na uzbudljivom i mračnom putovanju kroz povijest najpoznatije gotičke novele svih vremena – „Drakula” irskog književnika Abrahama Brama Stokera", poručuju iz rovinjske knjižnice.
"Pridružite nam se na uzbudljivom i mračnom putovanju kroz povijest najpoznatije gotičke novele svih vremena – „Drakula” irskog književnika Abrahama Brama Stokera", poručuju iz rovinjske knjižnice.
17:23Prije 362 d25.10.2025
Predavač je razotkrio korijene vampirskih legendi, naglašavajući povezanost tih priča s epidemijama, kolektivnim strahovima i nesigurnostima koje su obilježavale prošla stoljeća.
Poseban fokus stavljen je na povijesnu ličnost Vlada Tepeša, vlaškog kneza iz 15. stoljeća, čija je brutalna vladavina poslužila kao inspiracija za Stokerovog grofa Drakulu. Vlad Tepeš, poznat po svojim okrutnim metodama vladanja, postao je uzor za mitsku figuru vampira, čime se dodatno povezuje mit o nemrtvima s realnim povijesnim događajima.
Kristijan Petrović je također ukazao na širi kulturni kontekst u kojem je Drakula nastao. Roman je, prema njegovim riječima, odraz viktorijanskog straha, bolesti, smrti i seksualnosti. Unatoč tome što je viktorijansko društvo bilo obilježeno napretkom u znanosti i strogo moralnim normama, roman prožima duboka tjeskoba i nesigurnost, što vampiru, kao figuri koja balansira između života i smrti, savršeno odgovara.
Stokerov roman, iako je pri prvom izdanju 1897. godine prošao gotovo nezapaženo, danas se smatra jednim od najvažnijih djela svjetske književnosti.
Njegova nevjerojatna popularnost kroz više od 300 filmskih ekranizacija i adaptacija svjedoči o trajanju i utjecaju na popularnu kulturu. Ironično, iako je roman o besmrtnosti donio posthumnu slavu svom autoru, Bram Stoker nikada nije ostvario veliki financijski uspjeh od svog najpoznatijeg djela.
Kristijan Petrović oduševio je publiku svojim pripovjedačkim stilom, znanjem i strašću prema temi, pretvarajući ovo predavanje u nezaboravnu večer posvećenu jednom od najpoznatijih književnih likova svih vremena.
Herculanea, naime, nema dovoljno manipulativnog prostora koji bi omogućio jednostavnije upravljanje otpadom u situacijama kada dolazi do zastoja u njegovu odvozu.
Hrvatska je istaknula kandidaturu za domaćinstvo Europskog prvenstva u futsalu 2030. godine. Utakmice bi se igrale u Zagrebu i Splitu, a odluku o domaćinu UEFA će donijeti u rujnu 2027. godine.
Svaki dodatni porast temperature povećava rizik od ekstremnih vremenskih pojava, dugotrajnih suša, nestašice vode, smanjenja poljoprivredne proizvodnje i porasta razine mora.
Cilj edukacije je jednostavan – osnažiti građane da na vrijeme prepoznaju digitalne prijetnje i sigurnije koriste internet jer upravo su informiranost i oprez među najvažnijim oblicima zaštite od internetskih prevara.
Istra 1961 u ponedjeljak se nakon više od mjesec dana vraća na Drosinu, gdje će od 18 sati ugostiti vodeći Hajduk. Puljani navijače pozivaju da ulaznice nabave unaprijed, a na dan utakmice u okolici stadiona vrijedit će posebna regulacija prometa.
Program se održava u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, odnosno Hrvatskom kinotekom, i Kino mrežom, a ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine posvećeno je i stotoj obljetnici rođenja istaknutog hrvatskog filmskog redatelja i snimatelja Nikole Tanhofera.
Od 22. do 28. listopada pulsko Kino Valli donosi filmske klasike, animirane filmove i posebne programe. Publiku očekuju gostovanje nagrađivane književnice Bronje Žakelj, početak programa talijanskog filma Cinemità te besplatne projekcije povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine.
Monografija je objavljena na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, čime se Budicinov rad približava i međunarodnoj publici. Recenzenti izdanja su povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Branko Franceschi te dr. sc. Višnja Bralić.