Jurina i Franina 2026.: Istra kroz priče, ljude i zavičajnost

Istarski kalendar Jurina i Franina za 2026. godinu bit će predstavljen u četvrtak, 27. studenoga 2025. u dvorani Gradske knjižnice i čitaonice Pula. Jurinu i Franinu će predstaviti Vanesa Begić, članica uredništva, Robert Buršić, urednik, i Vladimir Bugarin, izdavač.

Kalendar izlazi 103. godinu, što ga čini najdugovječnijom knjigom na hrvatskom jeziku koja izlazi do današnjeg dana na području Istre. Svezak za 2026. godinu tiskan je, uz potporu Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije, na 224 stranice, urednik je Robert Buršić, a izdavač 5 do12 iz Poreča.

Ovogodišnje izdanje donosi šezdesetak priloga poznatih novinara, publicista, književnika i kulturnih djelatnika, dugogodišnjih suradnika, ali i novih autora. Teme se odnose na događaje, pojavnosti, ljude i predmete vezane za i oko Istre. Njeguje zavičajnost i istarsku čakavštinu, ne bavi se politikom u užem smislu i poštuje  različitosti u pogledu temeljnih ljudskih sloboda.

Ovogodišnji broj, među ostalim, donosi slikom i riječju – uz kalendar s imendanima – priču o 12 medaljona na Vratima Huma. Kao i svim dosadašnjim izdanjima, dva mladića, Jurina i Franina povidat će ki smo ča smo i kamo gremo.

Novo izdanje donosi sjećanje na u rujnu preminulog dugogodišnjeg grafičkog urednika Alfija Klarića. Donosi više razmišljanja eminentnih poznavatelja teme, o najznačajnijoj gospodarskoj djelatnosti u Istri – turizmu. Piše se i o prvom investitoru u istarski turizam, Paulu Kupelwieseru; o aktivnostima istarskih književnika, ali i i o murvi – slikovitom stablu, ukrasu istarskih korti koje nestaje, i  o jarebici, korisnoj ptici koja je, nažalost već nestala.

Novo izdanje Jurine i Franine donosi  reportaže o Taru, Svetoj Katarini, Labincima, o poslijeratnom bježanju Istrana preko granice, o strašnoj tragediji u rodilištu na Sušaku 1975. godine,  o tome što i da li Istrani imaju koristi od bolnice u Izoli. Pored toga obilježava se 60 godina djelovanja Anelida, a isto toliko aktivni su i istarski folkloraši.

Riječ imaju i Gustafi. Osam istarskih likovnih umjetnika su nacrtali svoje viđenje Jurine i Franine. Govori se i o tome da su u Istri postojali  štrige i štriguni, ali također otkriva se da je u vlaku na željezničkoj stanici u Pazinu austrougarska ljubomorna princeza pucala u prašku glumicu, što je austrougarska vlast htjela zataškati. I još četrdesetak zanimljivih tema, najavljuju iz uredništva izdanja.

Predstavljanje počinje u 12 sati i ulaz je slobodan.