Završen je 31. Sa(n)jam knjige u Istri: Zabilježeno je oko 50 tisuća posjeta!
Na kraju 31. Sajma direktorica Magdalena Vodopija zahvalila je publici koja je svih deset dana pratila Sajam i bila njegova najveća snaga. Najavila je da će 32. izdanje 2026. godine nositi temu „La vita é bella“.
U Domu hrvatskih branitelja u Puli zaključeno je 31. izdanje Sa(n)jama knjige u Istri, koji je od 28. studenog do 7. prosinca predstavio gotovo stotinu programa i rekordan broj autora. Tema ovogodišnjeg sajma bila je „Nemiri“.
U programu Histrokozmos Vita, vita predstavljena je knjiga Noela Šurana „Naš kanat (ni)je lip: Tradicije tradicijskog glazbovanja u Istri“ (Etnografski muzej Istre – Museo etnografico dell'Istria).
Šuran, etnolog i tradicijski glazbenik, uz kant i svirku obogatio je program zajedno s učenicima Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova iz Pule, polaznicima fakultativne nastave „Tradicijski napjevi“.
Knjiga je rezultat Šuranovog doktorskog istraživanja, ali i dugogodišnjeg praktičnog rada, te kroz autobiografski pristup donosi glasove ljudi koji izvode tradicijsku glazbu, ustrajno bilježeći i promišljajući sve njezine mijene, čime dokazuje njezinu živost.
Kulturolog Eric Ušić istaknuo je da djelo donosi dijagnozu stanja glazbenih tradicija u Istri i smješta ih u širi društveni i povijesni kontekst.
O važnosti knjige govorila je i urednica Ivona Orlić, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre, koja je ukazala na doprinos svih suradnika: dizajn knjige potpisuje Rajko Ban, lektorica je Mirjana Doblanović Pekica, a predgovor i prijevod na talijanski jezik djelo su Darija Marušića.
Roženice na kojima je Noel Šuran zasvirao pri dolasku na Sajam ozvučile su posljednji ovogodišnji Doručak s autorom, a gost je bio akademik Robert Matijašić, čije je djelovanje višestruko obilježilo kulturu Istre.
Razgovor vodio je Aljoša Pužar, a rasvijetljeni su brojni aspekti uspješne znanstvene karijere i osobne povijesti Roberta Matijašića, koji je potvrdio svoje čvrste veze s ruralnim područjem.
Sajam knjiga u Istri
Studirao je arheologiju i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a ljubav prema arheologiji probudila je njegova prva nastavnica Marija Girardi u Osnovnoj školi Šijana, kada je vodila učenike po arheološkim lokalitetima. Matijašić je radio kao kustos u Arheološkom muzeju Istre, koji je tada bio temelj kulture Pule, a početkom 1990-ih bio i ravnatelj ove ustanove.
Sajam knjiga u Istri
Njegov istraživački fokus obuhvaća rimske ville rustice u Istri, pulsko-porečki ager i rimska centurijacija, a značajan je i njegov doprinos leksikografiji te institucionalizaciji i osuvremenjivanju sveučilišne zajednice Istre, uključujući osnivanje Sveučilišta Jurja Dobrile.
Govoreći o aktualnim trendovima u obrazovanju, Matijašić je istaknuo da studenata i maturanata ima sve manje, a forsiraju se STEM studiji, dok bez klasične kulture svijet ne može napredovati. „Današnji svijet se ponaša po teoriji kaosa. Nešto će se dogoditi, ali ne znamo što. Nemamo osobito svijetlu budućnost, ali ne smijemo gubiti nadu“, poručio je akademik.
Sajam knjiga u Istri
Neposredno nakon Doručka s autorom, u svečanoj atmosferi dodijeljena je Čitateljska nagrada „Dr. Ivo Borovečki“, a ovogodišnja dobitnica je Mirela Klunić, kojoj je nagradu za najčitateljicu uručila direktorica Sa(n)jama knjige u Istri Magdalena Vodopija. Program dodjele vodio je Jan Franjul.
U velikoj završnici 31. Sa(n)jama knjige u Istri u Kinu Valli prikazan je film Dejana Aćimovića „Dogodio se – Ratko Rudić, istinita životna priča“.
Uoči projekcije s Ratkom Rudićem razgovarao je Emir Imamović Pirke, a sportsku legendu s velikim poštovanjem pozdravio je pulski gradonačelnik Peđa Grbin. Nakon projekcije i velikog aplauza, Ratko Rudić odgovarao je na pitanja publike.
Na kraju 31. Sajma direktorica Magdalena Vodopija zahvalila je publici koja je svih deset dana pratila Sajam i bila njegova najveća snaga. Najavila je da će 32. izdanje 2026. godine nositi temu „La vita é bella“.
Tijekom deset dana trajanja sajma zabilježeno je oko 50 tisuća posjeta, a u prodajnom dijelu bilo je 35 tisuća naslova od 300-tinjak nakladnika iz Hrvatske i inozemstva.
Herculanea, naime, nema dovoljno manipulativnog prostora koji bi omogućio jednostavnije upravljanje otpadom u situacijama kada dolazi do zastoja u njegovu odvozu.
Hrvatska je istaknula kandidaturu za domaćinstvo Europskog prvenstva u futsalu 2030. godine. Utakmice bi se igrale u Zagrebu i Splitu, a odluku o domaćinu UEFA će donijeti u rujnu 2027. godine.
Svaki dodatni porast temperature povećava rizik od ekstremnih vremenskih pojava, dugotrajnih suša, nestašice vode, smanjenja poljoprivredne proizvodnje i porasta razine mora.
Cilj edukacije je jednostavan – osnažiti građane da na vrijeme prepoznaju digitalne prijetnje i sigurnije koriste internet jer upravo su informiranost i oprez među najvažnijim oblicima zaštite od internetskih prevara.
Istra 1961 u ponedjeljak se nakon više od mjesec dana vraća na Drosinu, gdje će od 18 sati ugostiti vodeći Hajduk. Puljani navijače pozivaju da ulaznice nabave unaprijed, a na dan utakmice u okolici stadiona vrijedit će posebna regulacija prometa.
Program se održava u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, odnosno Hrvatskom kinotekom, i Kino mrežom, a ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine posvećeno je i stotoj obljetnici rođenja istaknutog hrvatskog filmskog redatelja i snimatelja Nikole Tanhofera.
Od 22. do 28. listopada pulsko Kino Valli donosi filmske klasike, animirane filmove i posebne programe. Publiku očekuju gostovanje nagrađivane književnice Bronje Žakelj, početak programa talijanskog filma Cinemità te besplatne projekcije povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine.
Monografija je objavljena na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, čime se Budicinov rad približava i međunarodnoj publici. Recenzenti izdanja su povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Branko Franceschi te dr. sc. Višnja Bralić.