Završen je 31. Sa(n)jam knjige u Istri: Zabilježeno je oko 50 tisuća posjeta!
Na kraju 31. Sajma direktorica Magdalena Vodopija zahvalila je publici koja je svih deset dana pratila Sajam i bila njegova najveća snaga. Najavila je da će 32. izdanje 2026. godine nositi temu „La vita é bella“.
U Domu hrvatskih branitelja u Puli zaključeno je 31. izdanje Sa(n)jama knjige u Istri, koji je od 28. studenog do 7. prosinca predstavio gotovo stotinu programa i rekordan broj autora. Tema ovogodišnjeg sajma bila je „Nemiri“.
U programu Histrokozmos Vita, vita predstavljena je knjiga Noela Šurana „Naš kanat (ni)je lip: Tradicije tradicijskog glazbovanja u Istri“ (Etnografski muzej Istre – Museo etnografico dell'Istria).
Šuran, etnolog i tradicijski glazbenik, uz kant i svirku obogatio je program zajedno s učenicima Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova iz Pule, polaznicima fakultativne nastave „Tradicijski napjevi“.
Knjiga je rezultat Šuranovog doktorskog istraživanja, ali i dugogodišnjeg praktičnog rada, te kroz autobiografski pristup donosi glasove ljudi koji izvode tradicijsku glazbu, ustrajno bilježeći i promišljajući sve njezine mijene, čime dokazuje njezinu živost.
Kulturolog Eric Ušić istaknuo je da djelo donosi dijagnozu stanja glazbenih tradicija u Istri i smješta ih u širi društveni i povijesni kontekst.
O važnosti knjige govorila je i urednica Ivona Orlić, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre, koja je ukazala na doprinos svih suradnika: dizajn knjige potpisuje Rajko Ban, lektorica je Mirjana Doblanović Pekica, a predgovor i prijevod na talijanski jezik djelo su Darija Marušića.
Roženice na kojima je Noel Šuran zasvirao pri dolasku na Sajam ozvučile su posljednji ovogodišnji Doručak s autorom, a gost je bio akademik Robert Matijašić, čije je djelovanje višestruko obilježilo kulturu Istre.
Razgovor vodio je Aljoša Pužar, a rasvijetljeni su brojni aspekti uspješne znanstvene karijere i osobne povijesti Roberta Matijašića, koji je potvrdio svoje čvrste veze s ruralnim područjem.
Sajam knjiga u Istri
Studirao je arheologiju i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a ljubav prema arheologiji probudila je njegova prva nastavnica Marija Girardi u Osnovnoj školi Šijana, kada je vodila učenike po arheološkim lokalitetima. Matijašić je radio kao kustos u Arheološkom muzeju Istre, koji je tada bio temelj kulture Pule, a početkom 1990-ih bio i ravnatelj ove ustanove.
Sajam knjiga u Istri
Njegov istraživački fokus obuhvaća rimske ville rustice u Istri, pulsko-porečki ager i rimska centurijacija, a značajan je i njegov doprinos leksikografiji te institucionalizaciji i osuvremenjivanju sveučilišne zajednice Istre, uključujući osnivanje Sveučilišta Jurja Dobrile.
Govoreći o aktualnim trendovima u obrazovanju, Matijašić je istaknuo da studenata i maturanata ima sve manje, a forsiraju se STEM studiji, dok bez klasične kulture svijet ne može napredovati. „Današnji svijet se ponaša po teoriji kaosa. Nešto će se dogoditi, ali ne znamo što. Nemamo osobito svijetlu budućnost, ali ne smijemo gubiti nadu“, poručio je akademik.
Sajam knjiga u Istri
Neposredno nakon Doručka s autorom, u svečanoj atmosferi dodijeljena je Čitateljska nagrada „Dr. Ivo Borovečki“, a ovogodišnja dobitnica je Mirela Klunić, kojoj je nagradu za najčitateljicu uručila direktorica Sa(n)jama knjige u Istri Magdalena Vodopija. Program dodjele vodio je Jan Franjul.
U velikoj završnici 31. Sa(n)jama knjige u Istri u Kinu Valli prikazan je film Dejana Aćimovića „Dogodio se – Ratko Rudić, istinita životna priča“.
Uoči projekcije s Ratkom Rudićem razgovarao je Emir Imamović Pirke, a sportsku legendu s velikim poštovanjem pozdravio je pulski gradonačelnik Peđa Grbin. Nakon projekcije i velikog aplauza, Ratko Rudić odgovarao je na pitanja publike.
Na kraju 31. Sajma direktorica Magdalena Vodopija zahvalila je publici koja je svih deset dana pratila Sajam i bila njegova najveća snaga. Najavila je da će 32. izdanje 2026. godine nositi temu „La vita é bella“.
Tijekom deset dana trajanja sajma zabilježeno je oko 50 tisuća posjeta, a u prodajnom dijelu bilo je 35 tisuća naslova od 300-tinjak nakladnika iz Hrvatske i inozemstva.
Udruga Glas poduzetnika oštro je kritizirala izjavu premijera Andreja Plenkovića da su paušalni obrtnici s prometom do 40.000 eura "istinski obrtnici". Poručuju kako u Hrvatskoj ne postoje "istinski" i "neistinski" obrtnici te od Vlade traže analize koje opravdavaju najavljene porezne izmjene.
Ranokršćanski mozaici u Betigi ponovno su ugledali svjetlo dana nakon više od 40 godina – Arheološki muzej Istre potvrdio je njihovu iznimnu vrijednost i najavio daljnja istraživanja te obnovu ovog značajnog lokaliteta.
Grad Umag nastavlja pripreme za izgradnju skloništa za napuštene životinje. Nakon uređenja i ograđivanja parcele, uskoro bi trebala započeti izrada projektne dokumentacije, a plan je da sklonište bude dovršeno do sredine 2028. godine.
Rovinj i Istra ponovno su privukli pozornost jednog od najuglednijih američkih putničkih medija. AFAR ih je uvrstio među 10 najboljih svjetskih destinacija za putovanja u rujnu, a Rovinj se našao i na naslovnoj fotografiji članka.
Pred nama je vikend s dvije potpuno različite vremenske slike. Nakon sunčane i tople subote, u nedjelju stiže pogoršanje uz česte grmljavinske pljuskove, jako jugo i mogućnost neverina na moru.