Od četvrtka počinje nacionalni čitalački izazov „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci“
Cilj izazova je razvijanje trajne navike zajedničkog čitanja u obiteljima te stvaranje čvrstih temelja za djetetov razvoj, priopćilo je Ministarstvo kulture i medija.
Od 15. siječnja u cijeloj Hrvatskoj počinje nacionalni čitalački izazov „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci“, inicijativa koja kroz 15 dana potiče roditelje i skrbnike da svakodnevno odvoje barem 15 minuta za čitanje djeci.
Cilj izazova je razvijanje trajne navike zajedničkog čitanja u obiteljima te stvaranje čvrstih temelja za djetetov razvoj, priopćilo je Ministarstvo kulture i medija.
Izazov „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci“ upućuje jednostavan, ali snažan poziv svim roditeljima i skrbnicima: odvojite 15 minuta dnevno, 15 dana zaredom – i darujte djetetu naviku koja traje i oblikuje čitav život.
07:20Prije 35 d07.01.2026
Kampanja je namijenjena roditeljima, skrbnicima, bakama i djedovima, ali i vrtićima, knjižnicama te svima koji rade s djecom ili im žele čitati. Poruka izazova jednostavna je, ali snažna – kontinuitet je ključan. Već dva tjedna redovitog čitanja mogu donijeti prve vidljive pozitivne promjene i pomoći da čitanje postane dio svakodnevne obiteljske rutine.
Sudionici se mogu prijaviti putem mrežne stranice rodjenizacitanje.hr/15po15/, a tijekom trajanja izazova svakodnevno će primati savjete, preporuke te korisne materijale i poveznice na tematske sadržaje nacionalnog programa Rođeni za čitanje. Po završetku izazova sudionici će imati priliku podijeliti svoja iskustva i dojmove.
Brojna domaća i međunarodna istraživanja potvrđuju kako čitanje djeci od najranije dobi potiče razvoj govora, obogaćuje rječnik, razvija maštu te jača emocionalnu povezanost između djeteta i odrasle osobe.
Samo 15 minuta čitanja dnevno može imati dugoročne učinke, a zajedničko čitanje pokazalo se jednim od najvažnijih pretkazatelja kasnijeg školskog uspjeha – čak značajnijim od razine obrazovanja roditelja ili socioekonomskog statusa obitelji.
Prema istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2025. godine, 43 posto roditelja svakodnevno čita djeci, dok ih 27 posto to čini povremeno. Podaci pokazuju da velik broj obitelji već prepoznaje važnost zajedničkog čitanja, a izazov „15 po 15“ želi dodatno osnažiti tu praksu te ohrabriti one koji s čitanjem tek započinju.
Izazov se provodi u okviru nacionalnog programa Rođeni za čitanje, koji roditeljima pruža sustavnu podršku kroz suradnju pedijatara, knjižničara i odgojno-obrazovnih ustanova.
Program na nacionalnoj razini provodi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva, uz podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te stručnih pedijatrijskih društava.
U Hrvatskoj se godišnje rodi oko 33 tisuće djece, a program „Rođeni za čitanje“ osigurava da svako dijete do polaska u školu dobije četiri slikovnice. Pedijatri tijekom redovitih pregleda čitaju djeci i roditeljima dobno primjerene slikovnice te ih potom poklanjaju obiteljima, s ciljem da takva praksa postane standard u svim pedijatrijskim ordinacijama.
U nesreći je zasad neutvrđene ozljede zadobilo dvoje putnika u vozilu, 25-godišnjak i maloljetnica koji su prevezeni u riječku bolnicu. Po utvrđivanju ozljeda protiv 34-godišnjaka će biti pokrenut odgovarajući postupak.
Kvartovski problemi pretvaraju se u gradske projekte — poruka je konferencije IDS-a Pula na kojoj su predstavljeni zahvati vezani uz parkiranje kod Arene i promet ispod Spara.
Tijekom dva desetljeća poslovanja Infobip je kontinuirano pratio i predvodio promjene u komunikaciji između brendova i korisnika – od mobilnih poruka do današnjih AI-first rješenja.
Umaška policija istražuje novi slučaj internetske prijevare u kojem je 77-godišnjak, nakon lažnog ulaganja u kriptovalute i izmišljene humanitarne donacije, ostao bez nekoliko desetaka tisuća eura.
Najviše zapošljavanja na temelju radnog odnosa evidentirano je u obrazovanju, gdje je posao pronašlo 967 osoba ili 16,3 posto zaposlenih. Slijede prerađivačka industrija s 856 zaposlenih (14,4 posto) te trgovina na veliko i malo s 831 zaposlenom osobom (14 posto).
Film je sniman u Puli, gradu autoričina odrastanja, a tijelo plesačice funkcionira kao instrument dozivanja prošlosti. Prolazni prostori postaju mjesta zadržavanja, čekanja i povratka, a bijeli kostimi koji se pojavljuju kroz film djeluju kao stanje između prisutnosti i odsutnosti.