Karakaš u Rovinju predstavlja “Sunčanik”: Roman koji otvara pitanja o zlu, strahu i čovjeku
Jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pisaca stiže u Rovinj – u Gradskoj knjižnici bit će predstavljen njegov novi roman “Sunčanik”, djelo koje je već izazvalo snažne reakcije kritike.
IstraIN
11 Travanj 2026 I 14:08
Foto: Gradska Knjižnica Rovinj
Gradska knjižnica – Biblioteca civica „Matija Vlačić Ilirik“ Rovinj-Rovigno poziva vas na predstavljanje novog romana Damira Karakaša "Sunčanik", koje će se održati u petak, 17. travnja 2026. godine u 19:00 sati.
Novi roman jednog od najznačajnijih i najnagrađivanijih suvremenih domaćih pisaca donosi slojevitu, lirsku priču koja je istovremeno nježna i gruba.
U središtu radnje nalazi se putovanje djeda i unuka, njihova potraga za vragom – i pitanje postoji li on uopće. Hodajući kroz zadivljujuću prirodu, susreću neobične događaje i osebujne ljude, gradeći pritom duboku međusobnu povezanost i bliskost.
Kritika je roman dočekala s iznimnim oduševljenjem. Ivica Đikić ističe kako je riječ o djelu koje nas podsjeća da „zlo treba tražiti među ljudima, a ne u vragu“, nazvavši roman pravim remek-djelom.
Gea Vlahović opisuje „Sunčanik“ kao „golemu simfoniju“ satkanu od gustog i slojevitog jezika, dok Jagna Pogačnik naglašava Karakaševu briljantnost u minimalizmu koji djeluje istodobno na razini rečenice i cjelokupne strukture romana.
Posebno se ističe i atmosferičnost djela – mitske šume, lički krajolik i arhetipski motivi tvore prostor u kojem se brišu granice između vremena i stvarnosti.
Kritičari poput Damira Radića prepoznaju u romanu odjeke velikih književnih i umjetničkih tradicija, ali naglašavaju njegovu autentičnost i snažan autorski pečat.
Foto: Gradska Knjižnica Rovinj
Damir Karakaš, rođen 1967. godine u Plašćici kod Brinja u Lici, autor je četrnaest knjiga, a njegova su djela prevedena na brojne jezike te prepoznata i nagrađivana u zemlji i inozemstvu.
Dobitnik je niza uglednih nagrada, među kojima su Premio ITAS, nagrada engleskog PEN-a, Fric, Meša Selimović, T-Portal i Petar Kočić. Njegova književnost istražuje teme zla, straha, tišine i naslijeđa – ne nudeći jednostavne odgovore, već duboko razumijevanje.
Po njegovim djelima snimaju se filmovi i izvode kazališne predstave, a roman "Proslava" postigao je značajan međunarodni uspjeh. Karakašev stil kritika opisuje kao precizan i snažan, često ga uspoređujući s velikim imenima svjetske književnosti.
Kanfanar se posebno istaknuo činjenicom da je općina bez duga te da prema prosječnom dohotku po stanovniku ostvaruje treći najbolji rezultat u Hrvatskoj.
Radna skupina za praćenje kvalitete zraka u Koromačnu još uvijek čeka odgovore nadležnih institucija, dok od Holcima traži dodatna pojašnjenja o oporabi otpada, probnom radu postrojenja i prekoračenju emisija amonijaka.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.
Herculanea, naime, nema dovoljno manipulativnog prostora koji bi omogućio jednostavnije upravljanje otpadom u situacijama kada dolazi do zastoja u njegovu odvozu.
Hrvatska je istaknula kandidaturu za domaćinstvo Europskog prvenstva u futsalu 2030. godine. Utakmice bi se igrale u Zagrebu i Splitu, a odluku o domaćinu UEFA će donijeti u rujnu 2027. godine.
Program se održava u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, odnosno Hrvatskom kinotekom, i Kino mrežom, a ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana audiovizualne baštine posvećeno je i stotoj obljetnici rođenja istaknutog hrvatskog filmskog redatelja i snimatelja Nikole Tanhofera.
Od 22. do 28. listopada pulsko Kino Valli donosi filmske klasike, animirane filmove i posebne programe. Publiku očekuju gostovanje nagrađivane književnice Bronje Žakelj, početak programa talijanskog filma Cinemità te besplatne projekcije povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine.
Monografija je objavljena na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, čime se Budicinov rad približava i međunarodnoj publici. Recenzenti izdanja su povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Branko Franceschi te dr. sc. Višnja Bralić.