Muzeji kao mjesta susreta i dijaloga: Bogat program rovinjskog muzeja povodom Međunarodnog dana muzeja

Muzej grada Rovinja – Rovigno – Museo della città di Rovinj – Rovigno sa svojim se programima uključuje u obilježavanje Međunarodnog dana muzeja čija je ovogodišnja tema „Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet“.

Tema se referira na ulogu muzeja kao mjesta koja u vremenima podjela i nesigurnosti postaju mjesta susreta, dijaloga i kolektivne memorije, povezuju ljude različitih identiteta, iskustava i pogleda na svijet te kroz baštinu, umjetnost i znanje potiču razumijevanje, solidarnost i društvenu povezanost.

Na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja, rovinjski je muzej priredio stručna vodstvima po izložbama koje su ove godine postavljene u Muzeju: Odabrani s arheoloških lokaliteta Rovinjštine te Bruno Mascarelli, Skriveno, Zbirka Curto i Intimno, Zbirka Mascarelli.

Program će započeti u 11:30 stručnim vodstvom po arheološkoj izložbi koje će održati autorica i kustosica izložbe Kristina Gergeta Sotončić. Na izložbi su predstavljeni neki od najznačajnijih arheoloških lokaliteta Rovinjštine, a na vodstvu će se, kroz informacije o pojedinom predmetu, saznati o životu ljudi od prapovijesti do novog vijeka, o njihovu ukusu, svakodnevnom životu, vjerovanjima i kontaktima koje su održavali.

Kao dio programa obilježavanja stote godišnjice rođenja Bruna Mascarellija, u Muzeju se trenutno mogu razgledati dvije izložbe na kojima su izloženi umjetnikovi radovi.

O likovnom stvaralaštvu Mascarellija i radovima koji se čuvaju u dvije značajne rovinjske kolekcije, a koji su prikazani na izložbi Skriveno, Zbirka Curto i Intimno, Zbirka Mascarelli, govorit će autorica i kustosica izložbi Elizabeta Rogović. Stručno vodstvo započinje u 12 sati. 

Program se nastavlja 19. svibnja 2026., u 19 sati predavanjem koje će održati dr. sc. Jerica Ziherl pod nazivom Bruno Mascarelli zvao ih je „novigradskim slikama“… 

„Italo Calvino zapisao je da svatko od nas u jednom času postaje putnik 'koji stiže u novi i nepoznati grad da bi ondje pronašao budućnost'. I dodao bi kako taj putnik (ako ima sreće da je umjetnik) nadopunjuje i preoblikuje taj grad; a to znači da mu pripada vrijeme koje se ne troši. S time možemo započeti narativ o Brunu Mascarelliju i Rovinju. Dopunit ćemo ga citatima rovinjskih putnika Josipa Vanište, Bore Ćosića, Antuna Šoljana, među ostalima.“

Na predavanju će biti riječi o značaju Mascarellija u širem kontekstu hrvatske poslijeratne umjetnosti, a poseban osvrt bit će na četiri slike koje je izradio 1953. godine za novosagrađeni Narodni dom u Novigradu – Cittanovi. 

„Mascarellijeva novigradska platna podsjećaju nas da slika nije neutralna, da svaki oblik, boja, ploha ili gesta nosi kontekst, kulturu, ideologiju i namjeru. Upravo zbog toga, Mascarellijeva umjetnost nije puki estetski fenomen, već intelektualni izazov – poziv na promišljanje i aktivno učestvovanje u procesu stvaranja (novih) značenja.“