Biramo vlast u svom dvorištu: Sve što trebate znati o lokalnim izborima

Načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova. Ako nijedan kandidat ne osvoji više od 50 posto u prvom krugu, održava se drugi krug 1. lipnja, u kojem se natječu dva kandidata s najviše glasova.

Hina

15 Travanj 2025 I 09:03

Biramo vlast u svom dvorištu: Sve što trebate znati o lokalnim izborima
Foto: IstraIN Ilustracija

Treće nedjelje u svibnju hrvatski će građani ponovno na birališta – ovaj put biraju lokalnu vlast.

U ukupno 576 jedinica lokalne samouprave – 428 općina, 127 gradova, 20 županija te Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije – odlučivat će se o sastavima općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština, kao i o načelnicima, gradonačelnicima, županima i njihovim zamjenicima.

Bit će to četvrti izbori u Hrvatskoj unutar nešto više od godinu dana. Prošlog travnja održani su parlamentarni izbori, u lipnju europski, a krajem godine predsjednički, dok sada slijede lokalni izbori.

Koliko se bira i kako?

Broj članova vijeća i skupština ovisi o veličini jedinice – najmanje sedam birat će općine i gradovi s do 1.000 stanovnika, a najviše 47 u gradovima i županijama s više od 300.000 stanovnika.

I broj zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana proporcionalan je broju stanovnika. Dva zamjenika imaju župani županija s više od 250.000 stanovnika te gradonačelnici gradova s više od 100.000 stanovnika, poput Zagreba i Splita.

Župani u manjim županijama, primjerice Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj, imat će jednog zamjenika. Isto vrijedi i za načelnike i gradonačelnike u jedinicama s 10.000 do 100.000 stanovnika te za gradonačelnike županijskih središta.

Načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova. Ako nijedan kandidat ne osvoji više od 50 posto u prvom krugu, održava se drugi krug 1. lipnja, u kojem se natječu dva kandidata s najviše glasova. Iako rijetko, može doći i do trećeg kruga, kao što se dogodilo 2021. u Kraljevcu na Sutli, Bistrici i Starom Gradu na Hvaru.

Tko ima pravo glasa?

Pravo glasa imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina koji imaju prebivalište u jedinici u kojoj se provode izbori. Za razliku od drugih izbora, na lokalnim se glasuje isključivo u mjestu prebivališta, bez mogućnosti glasovanja izvan njega ili iz inozemstva.

Foto: Hina

Kandidature i potpisi

Kandidature za vijeća, skupštine te načelnike, gradonačelnike i župane mogu podnijeti političke stranke registrirane u trenutku raspisivanja izbora, kao i građani – neovisni kandidati.

No, dok političke stranke za kandidature u predstavnička tijela ne trebaju potpise, neovisne liste moraju prikupiti ih određen broj, ovisno o veličini jedinice – od 25 potpisa u najmanjim općinama do 2.500 u najvećim jedinicama.

Za kandidature za izvršnu vlast, bez obzira na to predlažu li ih stranke ili građani, obavezno je prikupljanje potpisa – od 35 u općinama do 350 stanovnika, do 5.000 potpisa u gradovima i županijama s više od pola milijuna stanovnika. Potpisi moraju biti prikupljeni na novim obrascima koje će objaviti Državno izborno povjerenstvo (DIP), a dati ih mogu samo birači s prebivalištem u odgovarajućoj jedinici.

Na izborima se ne mogu kandidirati policajci, pripadnici vojske i Oružanih snaga, kao ni osobe koje su pravomoćno osuđene na najmanje šest mjeseci zatvora – osim ako je kazneno djelo počinjeno iz nehaja.

Na lokalnim izborima 2021. godine kandidiralo se više od 38.000 ljudi. Za županijske skupštine, uključujući Grad Zagreb, kandidiralo se više od 7.100 osoba, a za gradska i općinska vijeća gotovo 29.000. Za funkcije župana, gradonačelnika i načelnika, uključujući njihove zamjenike, natjecalo se ukupno 1.901 kandidat.

Hoće li interes za sudjelovanjem u lokalnoj vlasti ove godine biti veći ili manji – pokazat će službene kandidature kad istekne rok za njihovu predaju.