Božićna zvijezda repatica: Mit ili stvarnost !?

Božićni su blagdani. Ma kojoj vjerskoj ili ne-vjerskoj skupini pripadali ovo je vrijeme koje svi skupa posebno doživljavamo, obilježavamo ili i slavimo u svojim domovima.

Priča o Isusovom rođenju, nebeskom znamenu u vidu zvijezde repatice, tri kralja koji su pohodili Isusa i Mariju u štalici gdje se Isus rodio, nije nas mimoišla. Što je od toga mit a što stvarnost? Pokušajmo raščlaniti na razborit i činjenično potkrijepljen način. 

Je li Isus bio stvarna ličnost? Radi li se zaista o sinu Božjem, postoji li Bog uopće? Jedni će nam reći kako je vjerovanje u to neupitno. Drugi, treći, četvrti uvjeravat će nas kako Bog ovih prvih nije pravi Bog, već da je njihov Bog ono što je jedino ispravno. Naravno, sve se komplicira obzirom ima i onih koji imaju više Bogova, već prema želji i potrebi.

No dobro, rasprava o Bogu odvukla bi nas od Božićne zvijezde repatice. Pretpostavimo kako je datum Isusova rođenja točan, kako smo ga uz sve perturbacije kalendara točno pozicionirali. Obzirom su i sami religijski zapisi o tom vremenu oprečni posao nam nimalo nije jednostavan. 

Božićna zvijezda repatica, Betlehemska zvijezda!? Uvriježeno je mišljenje kako se radilo o raskošnoj kometi na nebu. Vrijedni i pedantni promatrači iz Kine, Arabije, Rimskog carstva u to vrijeme nisu ništa takvog zabilježili! Moguće da se radilo o eksploziji supernove zvijezde čiji je sjaj tijekom kratkog vremena bio iznimno markantan na nebu?!

Ni o tome nema zapisa te i ta mogućnost otpada. Iznenadna pojava markantne nebeske pojave (događaja) koja je opstajala na zvjezdanom nebu nije mogla proći nezapaženo u povijesnim spisima. Možda se radilo o okultaciji (prekrivanju) Jupitera Mjesecom 17. travnja  6. P.N.E. u zviježđu Ovna koji je simbol Judeje.

Foto: IstraIN

Simbolika bi odgovarala no ne i vrijeme tijekom dana kada se to dogodilo. U deset sati prije podne zvijezde se ne vide!

Nadalje, markantne su i rijetke konjukcije sjajnih planeta (bliski prividni susret na nebu). Jedna takva konjukcija Venere i Jupitera dogodila se 17. lipnja 2. P.N.E.

Postoji još niz sličnih nebeskih događanja i pojava no nijedan od njih nije „baš toliko“ markantan da bi bio prepoznat kao nepobitan dan navještenje rođenja Isusovog. 

Danas smo u tehnološkoj mogućnosti provjeravati nebeske objekte i „vratiti vrijeme“ odnosno znati točno gdje se koji objekat nalazio u prošlosti. Astronomi, povjesničari (i ne samo oni) tražili su dokaz Betlehemske zvijezde. Ma koliko se trudili, nisu ju pronašli.

Foto: IstraIN

Pa ipak, što se to moglo na nebu iznad današnjeg Bliskog istoka dogoditi, a da izbjegne pažljivom oku i zapisu starih astronoma, povjesničara i kroničara vremena?

Čini se kako bi jedan od prihvatljivih odgovora na to pitanje bio kako je noćno nebo poput snažne munje rasvijetlila pojava vatrene kugle (meteor čiji sjaj može biti i veći od sjaja punog Mjeseca) koja je iza sebe ostavila svjetleći trag, nalik na rep kometa.

Takav događaj ostaje upamćen u sjećanjima očevidaca. Pojava je lokalnog karaktera i vidljiva u krugu od dvjestotinjak-tristotinjak kilometara. Takvo događanje izbjeglo bi pogledima i olovkama vrijednih ondašnjih  bilježnika nebeskih događanja van geografskog kruga, elipse, odakle je pojavu vatrene kugle moguće vidjeti. 

Što god i kako god da je bilo, uživajmo s svojim bližnjima u Božićnim blagdanima.