Bubrezi ne šalju signale sve dok nije ozbiljno: Kako prepoznati simptome bolesti?

Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu, ali i među najtišima. Ne bole i rijetko šalju jasne signale sve dok nije prekasno. Upravo zato je ključno prepoznati suptilne znakove koje nam tijelo šalje, osobito kroz promjene u mokraći, krvnom tlaku i svakodnevnim navikama koje često zanemarujemo.

„Zdrav urin trebao bi biti svijetlo žute boje, poput najfinijeg vina. Ako postane taman, pjenušav ili crvenkast, to može biti znak da nešto nije u redu“, upozorava prof. dr. sc. Ingrid Prkačin, specijalistica interne medicine i subspecijalistica nefrologije za HRT.

Urin je prirodno sterilna tekućina, a promjene njegove boje ili gustoće mogu upućivati na infekcije, prisutnost bjelančevina ili čak krvi. Već tri kapi krvi dovoljne su da urin poprimi crvenkastu nijansu, dok pjenušavost može značiti prisutnost proteina – stanje poznato kao proteinurija.

Ipak, ne treba odmah paničariti – prehrana također može utjecati na izgled mokraće. „Crvena boja urina nakon konzumacije cikle je česta i bezopasna pojava. Zato je važno razlikovati stvarne simptome od onih bezazlenih“, dodaje prof. Prkačin.

Povišeni tlak može skrivati bubrežnu bolest

Jedan od najopasnijih, a često zanemarenih problema jest sekundarna hipertenzija – povišeni krvni tlak koji proizlazi iz poremećaja u radu bubrega. „Bubrezi su često i uzrok i žrtva povišenog tlaka. Srce je samo izvršitelj, a signal za pojačan rad često dolazi upravo iz bubrega“, ističe prof. Prkačin.

Najčešći krivac je ateroskleroza – nakupljanje masnoća koje sužava bubrežne arterije. Posljedično, bubreg luči hormon renin koji podiže tlak, a osoba često nije ni svjesna da postoji problem. „Ljudi često misle da su malo povišene masnoće bezazlene, no one mogu značiti ozbiljne poremećaje u bubrežnoj cirkulaciji“, naglašava.

U tom procesu najprije stradaju male kapilare unutar bubrega, što se kasnije reflektira na zdravlje srca, mozga, očiju i cijelog tijela.

Prevencija je jednostavna – voda, testovi i svijest

Briga o bubrezima ne zahtijeva složene postupke – često je dovoljno vratiti se osnovama. „Pijenje najmanje osam čaša vode dnevno može pomoći u prevenciji infekcija mokraćnog sustava. Kod nekih stanja, poput policistične bolesti bubrega, preporučuje se i veći unos, do pet litara dnevno“, kaže prof. Prkačin.

No, uz dovoljan unos tekućine, ključno je i redovito testiranje. „Jednom godišnje napraviti analizu krvi i urina jednostavna je mjera koja može otkriti oštećenje bubrega dok je još u fazi kada se može zaustaviti“, savjetuje.

Zdravi bubrezi dnevno izlučuju između 400 i 2000 mililitara mokraće – podatak koji dodatno pokazuje njihovu ključnu ulogu u održavanju ravnoteže organizma.

Mitovi i činjenice

Postoji i nekoliko općepoznatih tvrdnji o bubrezima – koje su zapravo istinite. Primjerice, sjedenje na hladnoj podlozi i nošenje kratkih majica može nepovoljno utjecati na zdravlje bubrega – osobito kod osoba koje su već sklone infekcijama mokraćnog sustava.

Zaključno, bubrezi možda šute – ali tijelo govori. Važno je znati slušati.