ZAŠTITITE SE OD VRUĆINE! Evo kako preživjeti ljeto bez zdravstvenih posljedica

Ljeto je u punom jeku, a meteorolozi i ove godine najavljuju visoke temperature zraka i moguće toplinske valove.

No, osim što prizivaju slike mora i odmora, vrućine mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik – posebno za starije osobe, djecu, kronične bolesnike te sve koji rade ili borave na otvorenom.

Stoga je važno znati kako se pravilno zaštititi i prepoznati prve znakove toplinskog udara.

Naše tijelo ima sofisticiran sustav hlađenja, no on ima svoje granice. Kada su temperature visoke, krvne žile se šire (proces poznat kao vazodilatacija), što uzrokuje sniženje krvnog tlaka. Zbog toga može doći do osjećaja slabosti, vrtoglavice, pa i nesvjestice.

Srce pokušava nadoknaditi smanjen dotok krvi pa ubrzano kuca, što povećava rizik od srčanih problema, uključujući infarkt.

Znojenjem tijelo pokušava sniziti temperaturu, ali se istovremeno gube tekućina i elektroliti, što može dovesti do dehidracije, iscrpljenosti ili toplinskih grčeva. Osim toga, krv postaje gušća, što povećava rizik od tromboze.

Posebnu pozornost treba obratiti i na UV zračenje, koje može oštetiti kožu (npr. melanom), ali i oči (razvoj mrene).

Kako se zaštititi?

Prevencija je ključ,  a ovo su najvažnijie preporuke za sigurno ponašanje tijekom vrućina:

• Izbjegavajte sunce između 10 i 17 sati, osobito ako ste starija osoba, kronični bolesnik ili dijete.
• Pijte dovoljno tekućine, ali izbjegavajte alkohol, kofein i zaslađena pića. Vodu treba piti redovito – ne čekajte da osjetite žeđ.
• Nosite laganu, svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ne zaboravite šešir i sunčane naočale.
• Jedite lagane obroke, bogate voćem i povrćem.
• Tuširajte se mlakom vodom i koristite hladne obloge po potrebi.
• Ako radite na otvorenom, pravite česte pauze u hladu i pijte vodu svakih 30 minuta.

 

Prilagodite prostor

• Održavajte temperaturu u prostoru ispod 32°C danju i 24°C noću.
• Danju zatvorite prozore i spustite rolete, osobito na sunčanoj strani.
• Isključite nepotrebne električne uređaje i rasvjetu.
• Noću prozračite prostor, a klima-uređaj namjestite tako da razlika u odnosu na vanjsku temperaturu ne prelazi 7°C.
• Ako koristite ventilatore, činite to navečer kada je zrak hladniji.

 

Posebne mjere za rizične skupine

Kronični bolesnici trebaju biti posebno oprezni:

• Redovito uzimajte terapiju i provjerite kako skladištiti lijekove – većina ih se čuva ispod 25°C.
• Savjetujte se s liječnikom ako uzimate više lijekova, osobito one za snižavanje tlaka i mokrenje.
• Kontrolirajte tlak i pratite simptome pogoršanja.
• Bubrežni bolesnici i osobe koje su nedavno preboljele neku bolest trebaju izbjegavati izlaganje vrućini.

 

Toplinski udar – kada hitno reagirati?

Toplinski udar je najteži oblik reakcije tijela na ekstremne temperature.

Nastaje kada mehanizmi hlađenja više ne funkcioniraju, a tjelesna temperatura naraste iznad 40°C.

Postoje dvije vrste: klasični, koji pogađa starije osobe i javlja se tijekom duljeg boravka na vrućini te naporom izazvani, koji se javlja kod zdravih i aktivnih osoba – sportaša i radnika na otvorenom.

Simptomi uključuju:

• Crvenu, vruću kožu
• Glavobolju, smetenost, razdražljivost
• Mučninu i povraćanje
• Ubrzan rad srca i disanje
• Gubitak svijesti

 

U slučaju sumnje na toplinski udar, odmah zovite hitnu pomoć, osobu smjestite u hlad, rashladite ju i dajte joj male gutljaje vode ako je pri svijesti.