Barbanom se provozajte kočijom i provjerite radionicu Čentrin & Wine
„Enjoy & Explore Barban Tradition“ i „Mini tržnica lokalnih proizvoda“ održavat će se svake srijede tijekom srpnja i kolovoza zaključno s 20. kolovoza 2025. neposredno prije „Trke na prstenac“.
Danas, 23. srpnja u 18:00 sati na maloj Barbanskoj placi već četvrtu srijedu zaredom TZ Barban organizira manifestaciju „Enjoy & Explore Barban Tradition“ i „Mini tržnicu lokalnih proizvoda“ koja će se održavati svake srijede tijekom srpnja i kolovoza zaključno s 20. kolovoza 2025. neposredno prije „Trke na prstenac“.
Osim male tržnice lokalnih proizvoda, treninga konjanika koji se pripremaju za najvažniji događaj u Barbanu- jedinstvenu Trku na prstenac, tradicijskih igara za djecu, ove srijede naši posjetitelji moći će uživati u turističkoj vožnji kočijom u Barbanu.
Također, u suradnji s Udrugom Barbačana, organizira se radionica „Čentrin & Wine“ za sve one koji se žele okušati u umijeću heklanja i naučiti vještinu koje su nekad davno savladale naše babe.
Program je osmišljen s ciljem kako bismo svojim sve brojnijim posjetiteljima u sezoni ponudili dodatni sadržaj tijekom njihova boravka te prezentirali našu bogatu i zanimljivu kulturno-povijesnu materijalnu i nematerijalnu baštinu, tradiciju te bogatu ponudu lokalnih proizvoda.
Za lokalno stanovništvo, svaka srijeda mala Barbanska placa postala je mjesto okupljanja i druženja, za najmlađe su osmišljene radionice i tradicijske igre, a vrlo često se spontano zapjeva i zasvira.
Svake srijede Barban živne i postaje mjesto okupljanja vrijednih ljudi, lokalnih proizvođača, kreativaca, stranih posjetitelja i lokalnog stanovništva.
Povodom Dana Općine Kanfanar, koji se obilježava 30. rujna, pripremljen je bogat program koji će trajati od 25. rujna do 2. listopada. Posjetitelje očekuju izložbe, glazbeni nastupi, predstavljanje knjige i znanstveni skup.
U Istri su od 2006. do 2025. ubijene 24 žene, a njih 20 usmrtile su bliske osobe. U prvih osam mjeseci ove godine policija je evidentirala 85 kaznenih djela nasilja u obitelji počinjenih na štetu žena, sedam više nego lani.
Nakon sjednice Županijske skupštine oglasio se i istarski HDZ, prozvavši IDS, SDP i Nezavisnu listu Borisa Miletića zbog, kako tvrde, dvostrukih mjerila u gospodarenju otpadom. Anton Kliman poručuje da Pazin i Kaštijun i dalje čekaju rješenje te traži jednake kriterije za sav otpad.
Hrvatska je prvi put nakon 2008. godine zabilježila pozitivan migracijski saldo hrvatskih državljana. Podaci za 2025. pokazuju da se u zemlju doselilo više hrvatskih državljana nego što ih je odselilo.
Rovinjsku Specijalnu bolnicu očekuje novi veliki investicijski ciklus. Priprema se projektna dokumentacija za adaptaciju glavne bolničke zgrade, Palestre i terasa koje povezuju objekte.
Zbog interesa pacijenata otvoren je novi termin za kardiološke preglede u Poreču. Doc. dr. sc. Vjekoslav Radeljić iz zagrebačke Poliklinike Aritmija pregledavat će pacijente u Histria Medicu u subotu, 26. rujna.
Tradicionalni Susret zborova „Sv. Eufemiji“ okupio je tri istarska zbora i brojne ljubitelje glazbe, a svečanu večer dodatno su obogatile nastupi sopranistice Daniele Perose i orguljašice Aleksandre Santin Golojke.
Uoči rođendana maestra Vlada Benussija, rovinjsko kazalište „Antonio Gandusio“ ispunile su pjesme, emocije i uspomene. Brojni prijatelji, kolege i glazbenici odali su počast čovjeku čije su skladbe ostale neraskidivo povezane s Rovinjom.
Građani Hrvatske svoje su ukupno zadovoljstvo životom 2025. godine ocijenili prosječnom ocjenom 7,4 od deset, pokazuju novi podaci Eurostata. U odnosu na 2018. godinu, kada je prosjek iznosio 6,3, riječ je o najvećem rastu među državama članicama u kojima je zadovoljstvo poraslo.
Na današnji dan 1949. godine u Rovinju rođen je Vlado Benussi, maestro, skladatelj i čuvar rovinjske glazbene i jezične baštine čije pjesme i danas čuvaju duh njegova grada.
Kanfanar je ove subote ponovno bio u znaku istarske gastronomije i dobre zabave. Fužijada je ispunila središte mjesta brojnim posjetiteljima, a večer je završila koncertom Srebrnih krila i Novih fosila.
Hrvati se automobila ne odriču – na tisuću stanovnika danas dolazi čak 531 automobil. No, istodobno snažno raste broj putnika u javnom prijevozu, a pravi procvat bilježe električni bicikli.