Kad odmor postane stres: Kako društvene mreže kvare naše ljetovanje

Godišnji odmor nekad je bio sinonim za predah, punjenje baterija i bijeg od svakodnevnog stresa. No u eri društvenih mreža, čak i trenutci koji bi trebali biti posvećeni opuštanju sve češće postaju izvor novih pritisaka i nezadovoljstva.

Lajkovi, storyji i objave s egzotičnih destinacija stvorili su novu vrstu odmora – onaj koji mora biti instagramičan, impresivan i, nadasve, fotogeničan.

Zamislite scenu: sunce, more, ležaljka, a vi napokon uživate u zasluženom odmoru. No čim otvorite Instagram ili TikTok, slike poznanika s Maldiva, Santorinija ili privatnih vila u Toskani počinju narušavati vaš dojam. Usporedbe su neizbježne, a vaša rezervacija na Jadranu ili kod bake na selu odjednom se čini „premalo“.

Ovo nije samo subjektivan dojam – riječ je o psihološkom fenomenu poznatom kao financijska dismorfija. Poput tjelesne dismorfije, gdje osoba ima iskrivljenu sliku vlastitog tijela, financijska dismorfija označava poremećenu percepciju osobnih financijskih mogućnosti.

Osoba se može osjećati siromašno ili neuspješno, iako joj objektivno ništa ne nedostaje. Društvene mreže, koje nas svakodnevno zasipaju prikazima luksuza, stvaraju lažan dojam stvarnosti i pojačavaju osjećaj financijske nesigurnosti.

Virtualni luksuz, stvarna tjeskoba

Platforme poput Instagrama i TikToka postale su svojevrsni izlozi isključivo pozitivnih trenutaka. Tu se ne prikazuju računi u minusu, stres zbog duga ili nesigurnost na poslu – samo filteri, sunčani zalasci i savršeno servirana jela.

Ovakva iskrivljena slika svijeta stvara pritisak da i sami sudjelujemo u toj igri uspoređivanja. Mnogi se osjećaju kao da moraju „parirati“ prikazima koje vide, što može dovesti do impulzivnog trošenja, zaduživanja ili, s druge strane, povlačenja iz društvenih aktivnosti zbog osjećaja manje vrijednosti.

Prema međunarodnim istraživanjima, čak trećina mladih spremna je ući u dug kako bi održala određeni imidž na društvenim mrežama. Takva praksa ostavlja dugoročne posljedice ne samo na financijsko, već i mentalno zdravlje.

Odmor pod stresom

Odmor više nije samo stvar osobnog izbora i mogućnosti – postao je društveni performans. Planiranje putovanja danas često uključuje razmatranje koliko je destinacija „fotogenična“, hoće li sadržaj s puta biti dovoljno atraktivan za objavu, te hoće li naići na dovoljno lajkova.

Mnogi, umjesto da se prepuste trenutku, osjećaju obvezu dokumentirati svaki detalj i time neprekidno žive u stanju „nastupa“. Ova potreba da se pokažemo uspješnima i sretnima dodatno opterećuje odmor koji bi trebao biti lišen takvih očekivanja.

Mentalno zdravlje na udaru

Psiholozi upozoravaju da dugotrajna izloženost nerealnim standardima s društvenih mreža može uzrokovati anksioznost, depresiju i kroničnu nesigurnost. Fenomen FoMO-a (straha od propuštanja) samo pojačava osjećaj da ne živimo „dovoljno dobro“, što može voditi impulzivnom ponašanju i stalnom osjećaju neadekvatnosti.

Oni koji osjećaju da ne mogu „držati korak“ s tuđim životnim stilom često se povlače, izbjegavaju druženja i postaju sve zatvoreniji. Posljedice su dalekosežne – od narušenog samopouzdanja do problema u međuljudskim odnosima.

Što možemo učiniti?

Važno je podsjetiti se da ono što vidimo na društvenim mrežama nije stvarnost, već pažljivo kurirana verzija tuđih života. Umjesto da svoj odmor uspoređujemo s tuđim, fokusirajmo se na vlastite potrebe, mogućnosti i želje.

Odmor ne mora biti skup ni egzotičan da bi bio ispunjavajući. Ponekad je dovoljan i predah bez ekrana – i to je luksuz današnjice.

Kritičko promišljanje sadržaja koji konzumiramo i razvijanje svijesti o vlastitim financijskim i emocionalnim granicama ključ su za očuvanje mentalnog zdravlja i iskrenog zadovoljstva – bilo da ljetujemo na Baliju ili na obali obližnjeg jezera.