Ispovijest nelegalnog graditelja u Istri: "Išao sam na rizik, bit će mi žao ako mi sruše kuću"
„Mogao sam se vratiti mami, ali odlučio sam izgraditi nešto svoje, iako nisam imao papire. Znao sam da riskiram“
DW
15 Listopad 2025 I 17:18
Foto: Srećko Niketić/PIXSELL
Iako je Ministarstvo prostornog uređenja najavilo oštriji obračun s bespravnim graditeljima, mnogi građani Hrvatske i dalje se odlučuju na rizik – gradnju bez dozvole. Među njima je i 56-godišnjak iz Istre koji je, nakon razvoda, sam izgradio kućicu od 60-ak kvadrata na neurbaniziranom zemljištu.
„Mogao sam se vratiti mami, ali odlučio sam izgraditi nešto svoje, iako nisam imao papire. Znao sam da riskiram“, ispričao je za DW, uz uvjet anonimnosti.
U Ližnjanu je započelo rušenje 15 bespravno izgrađenih kuća, čime je Državni inspektorat nastavio veliku akciju uklanjanja nelegalnih objekata u južnoj Istri, koja obuhvaća i Šišan te Valturu.
09:44Prije 326 d15.10.2025
Kazneni postupak umjesto novčane kazne
Prema najavama ministra Branka Bačića, bespravna gradnja uskoro bi mogla postati kazneno djelo, a ne samo prekršaj. To znači da će slučajeve nelegalne gradnje preuzimati Državno odvjetništvo, a počinitelji bi mogli završiti s uvjetnim kaznama ili zatvorskim kaznama.
„Trenutno je bespravna gradnja kazneno djelo samo ako se izvodi na zaštićenim područjima, obalnom pojasu ili kulturnim dobrima, no predložit ćemo da svaka bespravna gradnja bude kazneno djelo“, rekao je Bačić.
Kazne za gradnju u zaštićenim područjima već sada iznose od šest mjeseci do pet godina zatvora, a novi zakon, najavio je ministar, „poslat će snažnu poruku da će bespravna gradnja biti strogo sankcionirana“.
Nova prilika za legalizaciju, ali ne za sve
Vlada priprema novi krug legalizacije objekata sagrađenih do 21. lipnja 2011., koji su vidljivi na zračnim snimkama. No, svi koji su gradili nakon tog datuma – uključujući i našeg sugovornika – neće imati mogućnost ozakonjenja.
On je svoju kuću izgradio tijekom pandemije, bez građevinske dozvole i na zemljištu koje nije građevinsko. „Građevinar sam, pa nisam morao plaćati radnike. Pomagali su mi prijatelji, a za materijal sam potrošio oko 17 i pol tisuća eura“, kaže.
Kuća ima priključak na vodu, a električnu energiju dobiva putem solarnih panela. Uz nju je sagradio i pomoćni objekt – alatnicu i spremište. Iako svjestan rizika, tvrdi da nije imao drugog izbora: „Stanarine su previsoke, jedva preživljavam. Ovdje imam mir i ne smetam nikome.“
Od rušenja do luksuza
No, ne gradi svatko iz nužde. Pulska policija ovih je dana izvijestila o ženi kod Rovinja koja je srušila građevinu na zaštićenom obalnom pojasu – samo da bi na istom mjestu sagradila triput veću kuću s bazenom. Uz to je nadležnim tijelima predala lažno rješenje o legalizaciji, pokušavajući registrirati objekt kao kuću za odmor.
Slučajeva bespravne gradnje ima na stotine, osobito duž obale, gdje pojedinci grade apartmane, betoniraju obalu, postavljaju molove i kućice za barke, pa čak i u prvom redu do mora, kao na Crvenom vrhu u Umagu, gdje je divlja gradnja prisutna već desetljećima.
800 tisuća legaliziranih, ali još tisuće nelegalnih
U Hrvatskoj je do sada legalizirano više od 800 tisuća bespravno sagrađenih objekata, a procjene govore da ih ima još nekoliko stotina tisuća – neki čak spominju brojku veću od milijun.
Hoće li novi zakon odvratiti bespravne graditelje od rizika, tek će se vidjeti. No, prema riječima istarskog sugovornika, mnogi su spremni „igrati na nesigurno“.
„Ako sruše – sruše. Bar sam pokušao“, zaključuje on, svjestan da bi mir koji je pronašao u svojoj kućici mogao kratko trajati.
Mladi pokazuju veći interes za ekološku proizvodnju i moderne tehnologije, ali teško dolaze do zemljišta. Hrvatska njihovim gospodarstvima namjenjuje desetke milijuna eura.
Prodaja novih automobila u Hrvatskoj nastavlja rasti, a na vrhu domaćeg tržišta ponovno su dobro poznata imena. Škoda dominira među markama, dok podaci otkrivaju i veliku promjenu u tome kakav pogon Hrvati danas biraju.
Sigurnost enduro vožnje ne ovisi samo o ispravnosti motocikla, već i o trasi: je li vožnja dopuštena, prolazi li privatnim zemljištem, postoje li rampe, lanci ili neoznačene sajle te tko takve puteve održava.
Koštica iz Gala ili Granny Smith jabuke neće izrasti u stablo s plodovima jednakog okusa i izgleda. Zato se popularne sorte jabuka desetljećima, pa i stoljećima, čuvaju cijepljenjem.
Papirnata karta na koljenima, razglednica poslije ručka i dogovoreno mjesto sastanka ako se izgubite. Pametni telefoni putovanja su učinili jednostavnijima, ali usput su gotovo izbrisali neke rituale kojih se mnogi još dobro sjećaju.
Sjajnim koncertom Nene Belana i njegovim bezvremenskim hitovima sinoć je završio ovogodišnji Eufemia Festival, koji je tijekom dva dana u središte Rovinja donio odličnu glazbu, brojnu publiku i sjajnu atmosferu.
Jedan od najpraćenijih sprovoda u povijesti održan je 6. rujna 1997. godine. Svijet se toga dana opraštao od princeze Diane, žene koja je svojim životom, humanitarnim radom i odnosom prema javnosti ostavila dubok trag daleko izvan granica britanske kraljevske obitelji.
Učenici osnovnih i srednjih škola tijekom rujna u Puli mogu besplatno učiti osnove 3D dizajna, digitalnog oblikovanja i izrade predmeta 3D ispisom. Broj mjesta po radionici ograničen je na 15, a prijave se zaprimaju prema redoslijedu dolaska.
Dopisujemo se s nekim drugim dok nam netko preko puta nešto govori, pratimo što rade ljudi koje možda jedva poznajemo dok ljudi koji su nam bliski sjede pola metra od nas.
Više od polovice radnika u Hrvatskoj nakon posla ima malo ili nimalo energije za privatni život, pokazala je anketa Alma Career Croatia, poznate po brendu MojPosao. Gotovo četvrtina ispitanika kaže da ih posao potpuno iscrpi, dok tek 11 posto navodi da nakon radnog dana ima dovoljno energije za sve
Ulice postanu crvene, kamioni dovoze tone rajčica, a tisuće ljudi sat vremena gađaju jedni druge. La Tomatina ponovno je pretvorila španjolski Buñol u golemo borilište, a iza neobičnog festivala krije se priča stara više od 80 godina.
Danas se obilježava Međunarodni dan dobročinstva, posvećen solidarnosti i pomaganju drugima. Prošle je godine u Hrvatskoj prijavljeno više od 76 tisuća volontera koji su zajedno ostvarili čak 3,1 milijun sati volontiranja.