Ispovijest nelegalnog graditelja u Istri: "Išao sam na rizik, bit će mi žao ako mi sruše kuću"

„Mogao sam se vratiti mami, ali odlučio sam izgraditi nešto svoje, iako nisam imao papire. Znao sam da riskiram“

DW

15 Listopad 2025 I 17:18

Ispovijest nelegalnog graditelja u Istri: "Išao sam na rizik, bit će mi žao ako mi sruše kuću"
Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Iako je Ministarstvo prostornog uređenja najavilo oštriji obračun s bespravnim graditeljima, mnogi građani Hrvatske i dalje se odlučuju na rizik – gradnju bez dozvole. Među njima je i 56-godišnjak iz Istre koji je, nakon razvoda, sam izgradio kućicu od 60-ak kvadrata na neurbaniziranom zemljištu.

„Mogao sam se vratiti mami, ali odlučio sam izgraditi nešto svoje, iako nisam imao papire. Znao sam da riskiram“, ispričao je za DW, uz uvjet anonimnosti.

Kazneni postupak umjesto novčane kazne

Prema najavama ministra Branka Bačića, bespravna gradnja uskoro bi mogla postati kazneno djelo, a ne samo prekršaj. To znači da će slučajeve nelegalne gradnje preuzimati Državno odvjetništvo, a počinitelji bi mogli završiti s uvjetnim kaznama ili zatvorskim kaznama.

„Trenutno je bespravna gradnja kazneno djelo samo ako se izvodi na zaštićenim područjima, obalnom pojasu ili kulturnim dobrima, no predložit ćemo da svaka bespravna gradnja bude kazneno djelo“, rekao je Bačić.

Kazne za gradnju u zaštićenim područjima već sada iznose od šest mjeseci do pet godina zatvora, a novi zakon, najavio je ministar, „poslat će snažnu poruku da će bespravna gradnja biti strogo sankcionirana“.

Nova prilika za legalizaciju, ali ne za sve

Vlada priprema novi krug legalizacije objekata sagrađenih do 21. lipnja 2011., koji su vidljivi na zračnim snimkama. No, svi koji su gradili nakon tog datuma – uključujući i našeg sugovornika – neće imati mogućnost ozakonjenja.

On je svoju kuću izgradio tijekom pandemije, bez građevinske dozvole i na zemljištu koje nije građevinsko. „Građevinar sam, pa nisam morao plaćati radnike. Pomagali su mi prijatelji, a za materijal sam potrošio oko 17 i pol tisuća eura“, kaže.

Kuća ima priključak na vodu, a električnu energiju dobiva putem solarnih panela. Uz nju je sagradio i pomoćni objekt – alatnicu i spremište. Iako svjestan rizika, tvrdi da nije imao drugog izbora: „Stanarine su previsoke, jedva preživljavam. Ovdje imam mir i ne smetam nikome.“

Od rušenja do luksuza

No, ne gradi svatko iz nužde. Pulska policija ovih je dana izvijestila o ženi kod Rovinja koja je srušila građevinu na zaštićenom obalnom pojasu – samo da bi na istom mjestu sagradila triput veću kuću s bazenom. Uz to je nadležnim tijelima predala lažno rješenje o legalizaciji, pokušavajući registrirati objekt kao kuću za odmor.

Slučajeva bespravne gradnje ima na stotine, osobito duž obale, gdje pojedinci grade apartmane, betoniraju obalu, postavljaju molove i kućice za barke, pa čak i u prvom redu do mora, kao na Crvenom vrhu u Umagu, gdje je divlja gradnja prisutna već desetljećima.

800 tisuća legaliziranih, ali još tisuće nelegalnih

U Hrvatskoj je do sada legalizirano više od 800 tisuća bespravno sagrađenih objekata, a procjene govore da ih ima još nekoliko stotina tisuća – neki čak spominju brojku veću od milijun.

Hoće li novi zakon odvratiti bespravne graditelje od rizika, tek će se vidjeti. No, prema riječima istarskog sugovornika, mnogi su spremni „igrati na nesigurno“.

„Ako sruše – sruše. Bar sam pokušao“, zaključuje on, svjestan da bi mir koji je pronašao u svojoj kućici mogao kratko trajati.