Na današnji dan u Žminju osnovan Čakavski sabor

Na današnji dan, 1. ožujka 1970. godine, u Žminju je osnovan Čakavski sabor, jedna od najvažnijih kulturnih institucija posvećenih očuvanju i razvoju čakavskog narječja te istarskog i primorskog kulturnog identiteta.

Čakavski sabor nastao je u vremenu snažnih rasprava o kulturnom položaju Istre i hrvatskog društva, u godini obilježavanja 25. obljetnice sjedinjenja Istre s Hrvatskom.

Njegovom osnivanju prethodio je Sabor čakavskog pjesništva, a za prvog predsjednika izabran je Mirko Božić, dok je idejni i organizacijski pokretač bio književnik i kulturni djelatnik Zvane Črnja.

Od samih početaka Čakavski sabor djeluje kao jedinstven kulturni projekt usmjeren na reafirmaciju čakavštine, valorizaciju istarske baštine te poticanje znanstvenog, književnog i umjetničkog stvaralaštva. Kroz desetljeća je razvio mrežu katedri koje danas djeluju kao samostalne pravne osobe, a trenutačno ih je aktivno 27 u Istri, Hrvatskom primorju, na otocima, ali i izvan Hrvatske.

Posebno mjesto u radu Sabora zauzimaju znanstveni skupovi, kulturne manifestacije i izdavačka djelatnost, među kojima se ističe kapitalna edicija „Istra kroz stoljeća“, jedan od najvažnijih izdavačkih pothvata u novijoj istarskoj kulturnoj povijesti.

Kroz programe poput Sabora čakavskog pjesništva u Žminju, Aleje glagoljaša, Mediteranskog kiparskog simpozija i brojnih drugih manifestacija, Čakavski sabor trajno je obilježio kulturni prostor Istre i šireg čakavskog područja.

Više od pola stoljeća nakon osnutka, Čakavski sabor ostaje ključna institucija u očuvanju jezične, kulturne i identitetske raznolikosti, potvrđujući da je čakavština živa vrijednost hrvatske i europske kulturne baštine.