Istarski tartuf pred gledateljima RAI3: Gotovo stoljeće tradicije i borba za vlastito ime

Robert Marušić i Giancarlo Zigante talijanskoj televizijskoj ekipi RAI3 Report predstavili gotovo stoljeće tartufarske tradicije, povijesne veze s Piemontom i borbu za očuvanje identiteta istarskog bijelog tartufa. Reportaža će, prema najavi, biti emitirana 8. studenoga 2026 u prime terminu RAI3.

Istarski bijeli tartuf, njegova povijest, gastronomska vrijednost i pitanje očuvanja njegova podrijetla tema su nove reportaže talijanske državne televizije RAI3 Report, čija je ekipa ovih dana boravila u sjevernoj Istri na poziv Roberta Marušića.

Ugledna novinarka Lucina Paternesi Meloni i njezin tim snimali su u Buzetu, Livadama i Motovunskoj šumi, istražujući priču o tartufarskoj tradiciji koja je desetljećima povezana s talijanskim Piemontom, ali ima i vlastiti, prepoznatljiv istarski identitet.

Domaćini talijanskoj televizijskoj ekipi bili su Robert Marušić i Giancarlo Zigante, dvojica istaknutih imena istarskog tartufarstva.

Njihove su priče posebno privukle pozornost jer su, 1999. i 2005. godine odlučili zadržati velike primjerke bijelog tartufa u Istri, konzumirati ih javno sa novinarima umjesto da oni završe na talijanskom tržištu i budu predstavljeni pod nazivom „Tartufo d’Alba”.

Za Marušića i Zigantea to nije samo pitanje tržišta, nego i identiteta, ponosa i prepoznavanja vrijednosti proizvoda koji dolazi iz istarskih šuma. Upravo je ta priča, koja povezuje osobne odluke, gastronomiju i regionalnu baštinu, bila jedan od zanimljivijih dijelova njihova susreta s talijanskom novinarskom ekipom.

Povijest koja seže u prvu polovicu 20. stoljeća

Tijekom snimanja posebna je pozornost posvećena povijesnim tragovima istarskog bijelog tartufa. Matija Nežić, kroničar Buzeta i Buzeštine, predstavio je povijesne navode o prisutnosti bijelih tartufa na sjeveru Istre još od 1905. godine. Iako je službeni datum studeni 2029. zahvaljujući jednom rovinjskom znanstveniku prof. Massimo Sella.

Jedan od ključnih dokumentiranih događaja za Buzet-Pinguente zbio se u prosincu 1931. godine. Tada je profesor Massimo Sella, znanstvenik i ravnatelj rovinjskog Instituta za istraživanje mora, zajedno sa suradnicima istraživao područje doline rijeke Mirne.

Tijekom istraživanja pronađen je bijeli tartuf težak približno pola kilograma, nedaleko od hotela Albergo alla Fontana u Buzetu/Pinguente.

 

Foto: IstraIN

Prema povijesnom zapisu, tartuf je pronađen oko 220 metara od hotela. Sella je rezultate svojih istraživanja objavio 1932. godine u radu Il tartufo bianco in Istria, čime je istarsko nalazište bijelog tartufa dobilo važnu znanstvenu potvrdu.

O tom događaju izvještavali su i hrvatski mediji, a 2021. godine u Buzetu je obilježena 90. obljetnica pronalaska. Taj povijesni trenutak danas je važan dio identiteta Buzeta kao grada tartufa i potvrda da se priča o istarskom bijelom tartufu ne temelji samo na suvremenoj gastronomiji nego i na dokumentiranoj prošlosti.

Istra i Piemont: zajednička tradicija, vlastiti identitet

Veza Istre i Piemonta jedna je od središnjih tema reportaže. Obje su regije međunarodno poznate po bijelom tartufu, no istarski tartuf ima vlastito prirodno stanište, tradiciju pronalaženja i ljude koji su desetljećima gradili njegovu reputaciju.

Upravo zato pitanje podrijetla nadilazi komercijalnu oznaku. Kada istarski tartuf prijeđe granicu, njegovo se podrijetlo ne bi smjelo izgubiti u široj tržišnoj prepoznatljivosti talijanskih tartufarskih središta.

Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin predstavio je zakonsku regulativu i napore usmjerene na zaštitu istarskog bijelog tartufa. Cilj je osigurati da se njegova vrijednost, podrijetlo i posebnost prepoznaju i izvan granica Hrvatske i čim više konzumira u Istri i Hrvatskoj.

Poruka istarskih domaćina jednostavna je: istarski bijeli tartuf treba graditi vlastiti međunarodni identitet, ravnopravan u prepoznatljivosti i ugledu s najpoznatijim europskim tartufarskim regijama.

 

Foto: IstraIN

Tijekom boravka u Istri ekipa RAI3 Reporta sudjelovala je u lovu na tartufe s obitelji Marušić te posjetila restorane Marušića i Zigantea, gdje su predstavljeni svježi istarski bijeli tartufi.

Snimanje je tako obuhvatilo cijeli put od šume do stola: prirodno okruženje, tradiciju tartufara, znanje potrebno za pronalaženje ove podzemne gljive i gastronomiju koja je od istarskog tartufa stvorila međunarodno prepoznatljiv simbol.

Bijeli tartuf nije samo skupocjena namirnica. On je dio identiteta lokalnih obitelji, ugostitelja, proizvođača i čitavih zajednica koje su svoj razvoj povezale s očuvanjem prirode i promocijom autentične gastronomije.

Krijumčarenje i međunarodno tržište tartufa

Reportaža se bavi i krijumčarenjem tartufa te kanalima kojima se ova vrijedna roba prevozi preko granica. Posebna pozornost posvećena je takozvanoj balkanskoj ruti, uz istraživanje navoda o prebacivanju tartufa iz Srbije preko Mađarske i Bosne i Hercegovine prema zapadnoeuropskim tržištima.

Ta tema otvara važno pitanje sljedivosti i transparentnosti tržišta. Jasno označeno podrijetlo važno je za kupce, ali i za tartufare i regije koje ulažu u očuvanje prirodnih staništa, kvalitetu proizvoda i zakonito poslovanje.

Za Istru, koja svoj ugled gradi na autentičnosti i kvaliteti, zaštita podrijetla posebno je važna. Prepoznatljivost istarskog bijelog tartufa trebala bi se temeljiti na njegovu stvarnom podrijetlu, a ne samo na mjestu na kojem se prodaje.

Male istarske općine, velika turistička priča

U jednosatnom razgovoru s Lucinom Paternesi Meloni, Robert Marušić predstavio je napore koje Buzet, Motovun, Oprtalj i Grožnjan ulažu u promociju tartufarstva kroz izložbe, sajmove i turističke manifestacije.

Riječ je o malim sredinama koje su prepoznale da tartuf može biti mnogo više od sezonske gastronomske atrakcije. On može biti temelj turističke ponude, razlog za dolazak posjetitelja izvan glavne ljetne sezone i poveznica između prirodne baštine, lokalne kuhinje i kulturnog identiteta.

Marušić je pritom iznio kritiku na račun Istarske županijske turističke zajednice, smatrajući da napori ovih sredina nisu dovoljno praćeni na regionalnoj razini.

Posebno je upozorio na promotivni turistički spot s Johnom Malkovichem, koji je privukao veliku međunarodnu pozornost, ali u kojemu se, prema njegovu tumačenju, predstavljaju crni tartufi umjesto jedinstvenog istarskog bijelog tartufa.

 

Foto: IstraIN

Za Marušića je to propuštena prilika da se najprepoznatljiviji gastronomski adut sjeverne Istre snažnije predstavi međunarodnoj publici. Smatra da bi promocija bijelog tartufa trebala imati važnije mjesto u predstavljanju Istre kao cjelogodišnje turističke destinacije.

U prilog svojem uvjerenju ispričao je i kako su ga, kontaktirali prijatelji iz Albe kako bi mu cinično čestitali na afirmaciji istarskog crnog tartufa, uz uvredljivu poruku da je riječ o proizvodu iznimne kvalitete.

Poruka Europi i svijetu

Dolazak ekipe RAI3 Reporta u Istru prilika je da se priča o istarskom bijelom tartufu predstavi širokoj međunarodnoj publici. Kroz povijesne zapise, svjedočanstva tartufara, prirodne ljepote sjeverne Istre i gastronomiju, reportaža povezuje prošlost i sadašnjost regije koja želi snažnije potvrditi svoje mjesto na europskoj karti tartufarstva.

Prema najavi organizatora, emisija će biti emitirana 8. studenoga 2026. na RAI3, a očekuje se da će je nakon toga preuzeti i drugi europski televizijski kanali.

Robert Marušić na kraju je poručio:

„Nadam se da smo izvrsno predstavili dijamante istarske kuhinje, bijele tartufe, i da smo poslali poruku Europi i svijetu zašto treba dolaziti u Istru cijele godine!”

Upravo je to glavna poruka ove priče: istarski bijeli tartuf nije samo gastronomska delicija, nego dio povijesti, identiteta i budućnosti Istre.

A njegova međunarodna promocija prilika je da se svijetu pokaže kako se iza jednog od najcjenjenijih proizvoda europske kuhinje kriju jedinstvena priroda, gotovo stoljeće dokumentirane tradicije i ljudi koji su odlučili sačuvati njegovu autentičnost.