Kako zima donosi svjetlost? Astronomski i kulturni značaj solsticija

U antičkom Rimu, proslava zimskog solsticija bila je obilježena praznikom Sol Invictus ili "Nepobjedivog Sunca", koji se održavao 25. prosinca, a slavio je rođenje novog Sunca te označio početak duljih dana i povratak svjetlosti.

Ena Piglić
Ena Piglić

29 Prosinac 2024 I 13:35

Kako zima donosi svjetlost?  Astronomski i kulturni značaj solsticija
IstraIN

Kako piše IstraMet, zima meteorološki tek treba dostići svoj vrhunac, ali na astronomskoj razini već su se dogodile velike promjene. Nakon zimskog solsticija, dani se postupno počinju produljivati, simbolizirajući povratak svjetlosti u naš svijet.

Ove godine, zimski solsticij dogodio se 21. prosinca, kada je Sunce u podne bilo na najnižoj točki na nebu, provodeći najmanje vremena iznad horizonta. Od tog dana, Sunce se počinje polako penjati sve više, a dani postaju dulji, sve do ljetnog solsticija, kada se ovaj trend preokreće.

Kroz ljudsku povijest, proces produljenja dana nakon solsticija simbolizirao je novi početak, nadu i obnovu. U zapadnoj kulturi, ovaj je fenomen povezan s drevnim običajima i kršćanskom tradicijom.

U antičkom Rimu, proslava zimskog solsticija bila je obilježena praznikom Sol Invictus ili "Nepobjedivog Sunca", koji se održavao 25. prosinca, a slavio je rođenje novog Sunca te označio početak duljih dana i povratak svjetlosti.

Kršćanstvo je, tijekom širenja u Rimskom Carstvu, prihvatilo taj datum za slavlje Kristova rođenja, čime se simbolika svjetlosti prenijela na novi religijski kontekst. Isus Krist naziva se "Svjetlom svijeta", a Božić se slavi kao pobjeda svjetlosti nad tamom, u simboličkoj vezi s proslavom Sol Invictusa.

Iako je produljenje dana neposredno nakon solsticija na našim geografskim širinama minimalno, s tek 10-15 sekundi dnevnog svjetla više, već početkom siječnja trajanje dnevnog svjetla povećava se za oko 1 do 1,5 minuta dnevno. Krajem siječnja, taj tempo ubrzava na oko 2 minute dnevno, dok u veljači dani postaju dulji za čak 2,5 minute dnevno. Ovaj postupni porast svjetla donosi psihološku utjehu tijekom zimskih mjeseci, a osobito je imao važnost u prošlosti, kada su zime bile duge i teške.

Astronomski, ovaj fenomen ima duboko znanstveno značenje, no također je i kulturno i duhovno važan. Kako priroda ulazi u svoj ciklus obnove, tako i ljudi mogu iskoristiti ovo vrijeme za planiranje vlastitih novih početaka, potaknuti povratkom svjetlosti i obnovom prirodnog ritma.