Dušan Džamonja kipar je rođen u Sjevernoj Makedoniji 31. siječnja 1928. godine, a preminuo je na današnji dan, 14. siječnja 2009. godine u Zagrebu.
U Zagrebu polazi osnovnu školu i gimnaziju, a maturirao je u Beogradu. Kiparstvo je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod Vanje Radauša i Frana Kršinića, a magistrirao je 1951. kod Antuna Augustinčića.
Bio je suradnik Majstorske radionice F. Kršinića 1951.-53., potom započinje raditi u vlastitom ateljeu. Godine 1951. u Pazinu je izradio prvi spomenik (oslobođenja Istre), a iste godine prvi put izlaže na kolektivnoj izložbi ULUH-a u Opatiji. Prvu samostalnu izložbu imao je 1954. u Zagrebu, a u inozemstvu 1957. u Milanu.
Ukupno je priredio oko 120 samostalnih i retrospektivnih izložbi u zemlji (u mnogim gradovima svih republika nekadašnje Jugoslavije) i inozemstvu (Venecija, Zürich, Rim, Pariz, Lausanne, Mannheim, Antwerpen, Bologna, Düsseldorf, Bruxelles, London, Trst, Lisabon i dr.). Sudjelovao je na brojnim grupnim izložbama i likovnim smotrama širom Europe i u SAD-u. Radovi mu se nalaze u 50-ak muzeja i galerija te na javnim prostorima, među ostalim i u Poreču i Opatiji.
Foto: IstrapediaDušan Džamonja
Radio je monumentalne apstraktne skulpture, omiljeni materijali bili su mu bronca, željezo, korten čelik i aluminij. Razvio je specifičan stil u tehnici spoja čavala i spaljenog drva, a radio je i spomeničke cjeline od kamena i betona (Podgarić u Moslavini, Barletta u Italiji, Kozara i dr.).
Osim kiparstvom bavio se i idejnim oblikovanjem javnih zgrada i prostora (džamije u Rijeci i Oranu, fontane u Zagrebu i Rijeci, projekt nebodera od 100 katova, projekt kulturnog centra u Vrsaru i dr.). Po njegovom idejnom rješenju projektiran je i izgrađen 1978. spomen-dom na Rušnjaku kraj Baderne. Značajan dio njegovog stvaralačkoga opusa čine i crteži i grafike.
Bio je dopisni član SANU (od 1988.) i redoviti član HAZU (od 2004.). Na Venecijanskom bijenalu 1960. nominiran je za Grand Prix te je postao cijenjen u međunarodnim razmjerima. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada za skulpturu, crtež i grafiku, te za spomeničke projekte, a o njegovom radu pisali su ugledni svjetski likovni kritičari.
Živio je i radio u Zagrebu, Bruxellesu i nadomak Vrsara, gdje je polovicom 1960-ih počeo obnavljati i dograđivati ruševnu stanciju Valkanela.
Uz atelje uredio je i galeriju, a početkom 1970-ih u suradnji s tadašnjom Općinom Poreč i porečkim Narodnim sveučilištem, na javnoj površini oko zgrada oblikovan je Park skulptura Dušana Džamonje. Za javnost je otvoren 1981., u njemu je 26 skulptura nastalih od 1963. do 1988., a Park je danas u sastavu Zavičajnog muzeja Poreštine.
Na temelju više od 440 tisuća verificiranih recenzija, Valamar je ostvario izvrsnu prosječnu ocjenu od 4,47 što govori o izrazito visokom zadovoljstvu gostiju uslugom u Valamaru.
Svečano otvaranje održat će se u subotu, 30. kolovoza u 9:30 sati u Kino Valli. U večernjim satima svakog dana očekuju nas besplatne projekcije javno dostupne za sve građane Pule.
U programu će sudjelovati pjevači i svirači iz različitih krajeva Istre, 12 hrvatskih kulturno-umjetničkih društava i 4 skupine talijanske nacionalne manjine, koje djeluju pri Zajednicama Talijana u Istri.
Program koji se trebao održati u petak, 29. kolovoza, otkazan je zbog nepovoljne vremenske prognoze, a nastupi grupa Vatra, Cubismo i Dino Dvornik Tribute Band uvršteni su u subotnji i nedjeljni program.
Riječ je o jednoj od najintrigantnijih i najozvođenijih predstava u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina, a produkciju potpisuje Kazalište Planet Art.
Proizvod im je vrhunski, izazovi zajednički. O drniškom i istarskom pršutu i važnosti zaštite autentičnih suhomesnatih proizvoda razgovarat će se na stručnom skupu uoči otvorenja najukusnijeg festivala Dalmatinske zagore.
Lani je u zajedničku vožnju Pulom krenulo oko pet tisuća motora poslavši nikad atraktivniju moto turističku razglednicu. Koloni nije bilo kraja, a oduševljeni građani i turisti mahali su bajkerima i fotografirali se s njima ispred Arene, gdje je uobičajeno planirano kratko zaustavljanje.
Među svim pristiglim prijavama odabrat će se one koje se uklapaju u županijske razvojne prioritete, poput održivog razvoja turizma, očuvanja okoliša, baštinjena i promocije istarske kulture, tradicije i običaja.
Priručnik pruža podršku u poučavanju i podizanju svijesti o problematici plastike i mikroplastike te važnosti očuvanja morskih ekosustava te je rezultat niza aktivnosti provedenih u sklopu projekta.
Nositelj manifestacije je SAKUD Pula, pokrovitelji Grad Pula i Turistička zajednica grada Pule, a organizatori koncerta Puhački orkestar grada Pule i SAKUD Pula.
Nakon Kviza slijedi neograničeno druženje uz bilijar, stolni nogomet, kartanje i ping pong. Kviz počinje u 19:00 sati, a moguće se prijaviti na centarzamlade@pour.hr.
S obzirom na povijesnu dimenziju, Bartulja je najveća pučka fešta u Istri sa stoljetnom tradicijom. Nekad se održavala 24. kolovoza na dan sv. Bartula, a s ciljem okupljanja Žminjaca iz udaljenih mjesta.