Dušan Džamonja kipar je rođen u Sjevernoj Makedoniji 31. siječnja 1928. godine, a preminuo je na današnji dan, 14. siječnja 2009. godine u Zagrebu.
U Zagrebu polazi osnovnu školu i gimnaziju, a maturirao je u Beogradu. Kiparstvo je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod Vanje Radauša i Frana Kršinića, a magistrirao je 1951. kod Antuna Augustinčića.
Bio je suradnik Majstorske radionice F. Kršinića 1951.-53., potom započinje raditi u vlastitom ateljeu. Godine 1951. u Pazinu je izradio prvi spomenik (oslobođenja Istre), a iste godine prvi put izlaže na kolektivnoj izložbi ULUH-a u Opatiji. Prvu samostalnu izložbu imao je 1954. u Zagrebu, a u inozemstvu 1957. u Milanu.
Ukupno je priredio oko 120 samostalnih i retrospektivnih izložbi u zemlji (u mnogim gradovima svih republika nekadašnje Jugoslavije) i inozemstvu (Venecija, Zürich, Rim, Pariz, Lausanne, Mannheim, Antwerpen, Bologna, Düsseldorf, Bruxelles, London, Trst, Lisabon i dr.). Sudjelovao je na brojnim grupnim izložbama i likovnim smotrama širom Europe i u SAD-u. Radovi mu se nalaze u 50-ak muzeja i galerija te na javnim prostorima, među ostalim i u Poreču i Opatiji.
Foto: IstrapediaDušan Džamonja
Radio je monumentalne apstraktne skulpture, omiljeni materijali bili su mu bronca, željezo, korten čelik i aluminij. Razvio je specifičan stil u tehnici spoja čavala i spaljenog drva, a radio je i spomeničke cjeline od kamena i betona (Podgarić u Moslavini, Barletta u Italiji, Kozara i dr.).
Osim kiparstvom bavio se i idejnim oblikovanjem javnih zgrada i prostora (džamije u Rijeci i Oranu, fontane u Zagrebu i Rijeci, projekt nebodera od 100 katova, projekt kulturnog centra u Vrsaru i dr.). Po njegovom idejnom rješenju projektiran je i izgrađen 1978. spomen-dom na Rušnjaku kraj Baderne. Značajan dio njegovog stvaralačkoga opusa čine i crteži i grafike.
Bio je dopisni član SANU (od 1988.) i redoviti član HAZU (od 2004.). Na Venecijanskom bijenalu 1960. nominiran je za Grand Prix te je postao cijenjen u međunarodnim razmjerima. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada za skulpturu, crtež i grafiku, te za spomeničke projekte, a o njegovom radu pisali su ugledni svjetski likovni kritičari.
Živio je i radio u Zagrebu, Bruxellesu i nadomak Vrsara, gdje je polovicom 1960-ih počeo obnavljati i dograđivati ruševnu stanciju Valkanela.
Uz atelje uredio je i galeriju, a početkom 1970-ih u suradnji s tadašnjom Općinom Poreč i porečkim Narodnim sveučilištem, na javnoj površini oko zgrada oblikovan je Park skulptura Dušana Džamonje. Za javnost je otvoren 1981., u njemu je 26 skulptura nastalih od 1963. do 1988., a Park je danas u sastavu Zavičajnog muzeja Poreštine.
Poslodavci će kandidatima morati otkriti plaću ili njezin raspon najkasnije tijekom razgovora za posao, dok će zaposlenicima morati biti jasni kriteriji za povišice, napredovanja i bonuse.
Od svakih 100 eura turističke potrošnje u hrvatskom gospodarstvu ostaje samo 48 eura, prema istraživanju na koje se pozvao čelnik Valamara Željko Kukurin. Podatak otvara pitanje koliko od snažnog turizma doista koristi imaju domaći poljoprivrednici, proizvođači i dobavljači.
Život u vlastitom kućanstvu bez partnera ili drugih ukućana sve je češći u Europskoj uniji. Prema Eurostatu, broj kućanstava u kojima živi jedna odrasla osoba bez djece porastao je 19,2 posto između 2016. i 2025. godine.
Rovinjska policija istražuje internetsku prijevaru u kojoj je 21-godišnjak ostao bez nekoliko tisuća eura. Mladić je primio poruku u kojoj se od njega tražilo ažuriranje bankovnih podataka, a nakon što je otvorio poveznicu i unio tražene informacije, izgubio je pristup mobilnom bankarstvu.
U Pazinu su započeli radovi na rekonstrukciji i dogradnji Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile, vrijedni gotovo 2,85 milijuna eura. Škola će dobiti devet novih učionica i dizalo za osobe s invaliditetom, a projekt bi trebao omogućiti organizaciju nastave u jednoj smjeni za više od 600 učenika.
Svjetlocid, odnosno devastacija prirodne noćne tame i uništavanje noćnog krajobraza, sve je izraženiji problem suvremenog društva. Koliko je zvjezdano nebo vrijedno, podsjeća nas i Vincent van Gogh, čija je „Zvjezdana noć” jedno od najpoznatijih djela svjetske umjetničke baštine.
Iako nam prelazak na zimsko računanje vremena donosi dodatni sat sna, naše tijelo tu promjenu ne doživljava uvijek kao prednost. Umor, razdražljivost, promjene raspoloženja i poteškoće s koncentracijom samo su neke od posljedica koje se mogu pojaviti nakon pomicanja kazaljki.
Jesenski program tako nastavlja dugogodišnju misiju Edukacijskog gastronomskog centra Istre, koji kroz edukaciju profesionalaca i promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda doprinosi razvoju istarske gastronomske scene.
Gotovo sedam sati dnevno Hrvati provode na internetu, a posljedice sve češćeg gledanja u ekrane posebno zabrinjavaju kada je riječ o djeci i mladima. Stručnjaci upozoravaju da se kratkovidnost pojavljuje u sve ranijoj dobi te ističu važnost odmora očiju i boravka na otvorenom.
U zatvorski sustav Hrvatske tijekom 2025. primljeno je 2.684 stranih državljana, gotovo četvrtinu manje nego godinu ranije. Na kraju godine u sustavu ih je bilo 940, a najviše ih je pristiglo iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Srbije.
U noći sa subote na nedjelju završava ljetno računanje vremena. U tri sata kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag, dok se u Europskoj uniji i dalje čeka dogovor o ukidanju sezonske promjene sata.
Ponekad je dovoljan miris svježe pečenog kruha, prve jutarnje kave ili drva koja gore u peći da nas misli odvedu desetljećima unatrag. Neki mirisi imaju neobičnu moć probuditi uspomene koje smo gotovo zaboravili.
Iza deset novih pjesama kriju se osobne teme kojima se Marko suočava s pritiskom, nesigurnošću, negativnim komentarima i iscrpljenošću koji su pratili njegov nagli uspon na međunarodnu glazbenu scenu.