Dušan Džamonja kipar je rođen u Sjevernoj Makedoniji 31. siječnja 1928. godine, a preminuo je na današnji dan, 14. siječnja 2009. godine u Zagrebu.
U Zagrebu polazi osnovnu školu i gimnaziju, a maturirao je u Beogradu. Kiparstvo je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod Vanje Radauša i Frana Kršinića, a magistrirao je 1951. kod Antuna Augustinčića.
Bio je suradnik Majstorske radionice F. Kršinića 1951.-53., potom započinje raditi u vlastitom ateljeu. Godine 1951. u Pazinu je izradio prvi spomenik (oslobođenja Istre), a iste godine prvi put izlaže na kolektivnoj izložbi ULUH-a u Opatiji. Prvu samostalnu izložbu imao je 1954. u Zagrebu, a u inozemstvu 1957. u Milanu.
Ukupno je priredio oko 120 samostalnih i retrospektivnih izložbi u zemlji (u mnogim gradovima svih republika nekadašnje Jugoslavije) i inozemstvu (Venecija, Zürich, Rim, Pariz, Lausanne, Mannheim, Antwerpen, Bologna, Düsseldorf, Bruxelles, London, Trst, Lisabon i dr.). Sudjelovao je na brojnim grupnim izložbama i likovnim smotrama širom Europe i u SAD-u. Radovi mu se nalaze u 50-ak muzeja i galerija te na javnim prostorima, među ostalim i u Poreču i Opatiji.
Foto: IstrapediaDušan Džamonja
Radio je monumentalne apstraktne skulpture, omiljeni materijali bili su mu bronca, željezo, korten čelik i aluminij. Razvio je specifičan stil u tehnici spoja čavala i spaljenog drva, a radio je i spomeničke cjeline od kamena i betona (Podgarić u Moslavini, Barletta u Italiji, Kozara i dr.).
Osim kiparstvom bavio se i idejnim oblikovanjem javnih zgrada i prostora (džamije u Rijeci i Oranu, fontane u Zagrebu i Rijeci, projekt nebodera od 100 katova, projekt kulturnog centra u Vrsaru i dr.). Po njegovom idejnom rješenju projektiran je i izgrađen 1978. spomen-dom na Rušnjaku kraj Baderne. Značajan dio njegovog stvaralačkoga opusa čine i crteži i grafike.
Bio je dopisni član SANU (od 1988.) i redoviti član HAZU (od 2004.). Na Venecijanskom bijenalu 1960. nominiran je za Grand Prix te je postao cijenjen u međunarodnim razmjerima. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada za skulpturu, crtež i grafiku, te za spomeničke projekte, a o njegovom radu pisali su ugledni svjetski likovni kritičari.
Živio je i radio u Zagrebu, Bruxellesu i nadomak Vrsara, gdje je polovicom 1960-ih počeo obnavljati i dograđivati ruševnu stanciju Valkanela.
Uz atelje uredio je i galeriju, a početkom 1970-ih u suradnji s tadašnjom Općinom Poreč i porečkim Narodnim sveučilištem, na javnoj površini oko zgrada oblikovan je Park skulptura Dušana Džamonje. Za javnost je otvoren 1981., u njemu je 26 skulptura nastalih od 1963. do 1988., a Park je danas u sastavu Zavičajnog muzeja Poreštine.
Cilj je obogatiti turističku ponudu grada, ali i očuvati i približiti tradicijske vještine novim generacijama kroz interaktivne sadržaje dostupne svim zainteresiranim posjetiteljima.
Ljubitelje sporta, prirode i dobre zabave u subotu, 18. srpnja, očekuje novo izdanje manifestacije "...Na Zarečkom krovu", koja ove godine slavi veliki jubilej – deset godina organizacije rekreativnog vaterpolskog turnira.
Mnogi ljeti ne mogu zamisliti piće bez leda, no rijetko tko razmišlja koliko je on zapravo higijenski ispravan. Stručnjaci objašnjavaju kada je led potpuno siguran, a kada može postati izvor bakterija.
Neprilagođena brzina ponovno je kumovala teškoj prometnoj nesreći na istarskim cestama. U padu motocikla na državnoj cesti D66 između Labina i Vozilića danas je teško ozlijeđen 21-godišnji motociklist, koji je nakon slijetanja s kolnika hitno prevezen u riječku bolnicu.
Mnogi vjeruju da je iznajmljivanje apartmana u Istri brz put do velike zarade, no stvarna računica pokazuje drukčiju sliku. Nakon što se podmire porezi, provizije, režije i ostali troškovi, vlasnicima često ostane znatno manje nego što se na prvi pogled čini.
Boravak u Rovinju od sada je još jednostavnije isplanirati. Turistička zajednica Grada Rovinja predstavila je letak Rovinj-Rovigno Direct s QR kodom koji gostima omogućuje brz pristup aplikaciji sa svim informacijama o događanjima, manifestacijama, razgledima i ostalim sadržajima u gradu.
Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u posljednje tri godine porasle su više od 41 posto, čime se zemlja svrstala među europske rekorderke po rastu cijena. Dok vrijednost stanova i kuća ruši rekorde, vlastiti dom za sve veći broj građana postaje nedostižan cilj.
Ljeto je i dalje razdoblje kada su električni romobili najtraženiji, no internetske pretrage pokazuju da je interes znatno manji nego prije nekoliko godina. Stručnjaci smatraju da razlog nije pad korištenja, već činjenica da su romobili postali dio svakodnevice.
Gledajući unatrag, smatra da se pomorski poziv tijekom desetljeća značajno promijenio. Nekada je, kaže, među pomorcima bilo više zajedništva, a posao se učio kroz praksu i iskustvo. Danas su brodovi tehnološki napredniji, pravila stroža, a odgovornost i opseg posla znatno veći.
Vlasnici pasa najviše cijene kristalno čisto more, prirodni hlad, dovoljno prostora za slobodno kretanje ljubimaca te opuštenu atmosferu, daleko od pretrpanih gradskih kupališta.
Petar Grašo oduševio je sinoć Rovinj koncertom prepunim emocija i bezvremenskih hitova. Brojna publika ispunila je koncertni prostor te u glas pjevala njegove najveće uspješnice, a Rovinj Summer Music Festival već večeras nastavlja se nastupom Doris Dragović.
Miris drvenog ugljena, vrhunski leskovački roštilj i autentična makedonska jela – Konoba Klepa u Rovinjskom Selu donosi spoj dviju bogatih gastronomskih tradicija. Uz specijalitete pripremljene na žaru i pažljivo odabrana vina, gostima nudi okuse koji se dugo pamte.