Dušan Džamonja kipar je rođen u Sjevernoj Makedoniji 31. siječnja 1928. godine, a preminuo je na današnji dan, 14. siječnja 2009. godine u Zagrebu.
U Zagrebu polazi osnovnu školu i gimnaziju, a maturirao je u Beogradu. Kiparstvo je diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod Vanje Radauša i Frana Kršinića, a magistrirao je 1951. kod Antuna Augustinčića.
Bio je suradnik Majstorske radionice F. Kršinića 1951.-53., potom započinje raditi u vlastitom ateljeu. Godine 1951. u Pazinu je izradio prvi spomenik (oslobođenja Istre), a iste godine prvi put izlaže na kolektivnoj izložbi ULUH-a u Opatiji. Prvu samostalnu izložbu imao je 1954. u Zagrebu, a u inozemstvu 1957. u Milanu.
Ukupno je priredio oko 120 samostalnih i retrospektivnih izložbi u zemlji (u mnogim gradovima svih republika nekadašnje Jugoslavije) i inozemstvu (Venecija, Zürich, Rim, Pariz, Lausanne, Mannheim, Antwerpen, Bologna, Düsseldorf, Bruxelles, London, Trst, Lisabon i dr.). Sudjelovao je na brojnim grupnim izložbama i likovnim smotrama širom Europe i u SAD-u. Radovi mu se nalaze u 50-ak muzeja i galerija te na javnim prostorima, među ostalim i u Poreču i Opatiji.
Foto: IstrapediaDušan Džamonja
Radio je monumentalne apstraktne skulpture, omiljeni materijali bili su mu bronca, željezo, korten čelik i aluminij. Razvio je specifičan stil u tehnici spoja čavala i spaljenog drva, a radio je i spomeničke cjeline od kamena i betona (Podgarić u Moslavini, Barletta u Italiji, Kozara i dr.).
Osim kiparstvom bavio se i idejnim oblikovanjem javnih zgrada i prostora (džamije u Rijeci i Oranu, fontane u Zagrebu i Rijeci, projekt nebodera od 100 katova, projekt kulturnog centra u Vrsaru i dr.). Po njegovom idejnom rješenju projektiran je i izgrađen 1978. spomen-dom na Rušnjaku kraj Baderne. Značajan dio njegovog stvaralačkoga opusa čine i crteži i grafike.
Bio je dopisni član SANU (od 1988.) i redoviti član HAZU (od 2004.). Na Venecijanskom bijenalu 1960. nominiran je za Grand Prix te je postao cijenjen u međunarodnim razmjerima. Dobitnik je brojnih prestižnih nagrada za skulpturu, crtež i grafiku, te za spomeničke projekte, a o njegovom radu pisali su ugledni svjetski likovni kritičari.
Živio je i radio u Zagrebu, Bruxellesu i nadomak Vrsara, gdje je polovicom 1960-ih počeo obnavljati i dograđivati ruševnu stanciju Valkanela.
Uz atelje uredio je i galeriju, a početkom 1970-ih u suradnji s tadašnjom Općinom Poreč i porečkim Narodnim sveučilištem, na javnoj površini oko zgrada oblikovan je Park skulptura Dušana Džamonje. Za javnost je otvoren 1981., u njemu je 26 skulptura nastalih od 1963. do 1988., a Park je danas u sastavu Zavičajnog muzeja Poreštine.
Nikad nisam bio na velikoj pozornici. Nije moj narod taj koji me cijeni, nego vaš narod. Uvijek vjerujem u pravo vrijeme i pravo mjesto. I ovo je moje vrijeme i moje mjesto.“
Božićni i novogodišnji blagdani polako kucaju na vrata, a Grad Umag i ove je godine odlučio razveseliti svoje starije sugrađane – svim umirovljenicima s mirovinom do 500 eura, koji udovoljavaju propisanim uvjetima, isplatit će se božićnice u iznosu do 600 eura.
U susretu 4. kola SuperSport odbojkaške Superlige odbojkaši Rovinja ugostili su moćnu Mursu iz Osijeka, aktualnog osvajača dvostruke krune, koja je na parketu dvorane Gimnasium potvrdila ulogu favorita i slavila s uvjerljivih 3:0 u setovima (25:19, 25:20, 25:19).
Cilj „Baby fitnessa“ je poticanje rane privrženosti između roditelja i djeteta kroz razvojnu gimnastiku, masažu te psihosocijalnu i zdravstvenu podršku. Radionice vode psiholog, fizioterapeut i logoped.
Uz pomoć aplikacije moguće je vidjeti kako je Trg Tomaso Bembo nekada izgledao, ući u palaču Soardo Bembo, prošetati do balkona, seliti se s kata na kat i pritom otkrivati zanimljivosti o venecijanskim kostimima.
Na predavanju će biti riječi o suvremenim tendencijama i kontrastima između brze (fast) i spore (slow) mode, s naglaskom na društvene, ekološke i estetske posljedice koje te prakse imaju na suvremenu modnu industriju i kulturu odijevanja.
U Multimedijalnom centru Grada Rovinja u petak je održana svečanost povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, na kojoj su uručena priznanja brojnim sugrađanima koji već godinama nesebično daruju krv i time spašavaju ljudske živote.
Osim remećenja bioritma pomicanje sata ima ozbiljan utjecaj na zdravlje rekla je za Media servis neurologinja i somnologinja sa Zavoda za poremećaje spavanja u klinici za psihijatriju Vrapče Marina Mioč.
Korlević: "Sve zemlje su za ukidanje jedini je problem za koju zonu ili za koliko sati u odnosu na solarno vrijeme. Ideja je da to bude solarno vrijeme, ono što se uvijek smatralo normalnim, da je podne jednako udaljeno od jutra i od večeri, ali pitanje je što će se dogovoriti."
Cilj programa je približiti djeci logiku i kreativnost kodiranja kroz igru s LEGO setovima i jednostavne digitalne zadatke. Radionice potiču razvoj logičkog razmišljanja, timskog rada, rješavanja problema i digitalne pismenosti, a temelje se na principu „učenje kroz igru“.