Na današnji dan prije 77 godina osnovano je Narodno kazalište u Puli, danas INK
Kazalište je do 1970. postavilo 213 premijera i odigralo 2050 predstava. Gostovalo je po cijeloj Istri te je bilo domaćinom gostujućim kazalištima iz Karlovca, Varaždina, Rijeke (Talijanska drama), Beograda i dr.
Istarsko narodno kazalište, Gradsko kazalište Pula, gradska kazališna i kulturna ustanova osnovana kao Narodno kazalište u Puli 19.ožujka1948. rješenjem Narodnog odbora grada Pule, u zgradi Politeame Ciscutti.
Tada je osnovana jezgra dramske skupine, a prva premijera (Dundo Maroje Marina Držića) održana je 22.I.1949. Do kraja 1970., kada je zgrada zbog dotrajalosti privremeno zatvorena, ansambl je odigrao više stotina predstava, a priređene su i mnogobrojne dramske, operne i dr. predstave gostujućih ansambala.
Zgrada je temeljito obnovljena 1956., a potom je oblikovan stalni glumački ansambl i kazalište je preimenovano u Istarsko narodno kazalište (INK).
Jedna od najuspješnijih sezona bila je 1956./57., kada je ansambl odigrao 188 predstava i priredio mnogobrojna gostovanja.
Redatelji su bili Lojze Štandeker, koji je ostvario više predstava (Povlačenje Mirka Božića, Na trnu i kamenu Pere Budaka, Na kraju puta Marijana Matkovića, U agoniji Miroslava Krleže, Duhi Drage Gervaisa, Ujak Vanja Antona Pavloviča Čehova), te Ljudevita Crnobori.
Sredinom 1950-ih često je bio u gostima redatelj Slavko Midžor, ali i drugi: Petar Malec, Vlado Vukmirović (osobito na početku 1960-ih), Janko Marinković, Leo Tomašić, Zdravko Velimirović; Marinković je 1962. postavio hrvatsku praizvedbu trilogije Alkestija Thorntona Wildera.
Istrapedia
Osim dramskih predstava širokoga repertoara (Carlo Goldoni, Emile Zola, P. Stanković) i prilagodbi djela svjetske književnosti (Jaroslav Hašek), ansambl je potpomognut različitim gradskim ustanovama i udrugama (Glazbena škola, KUD „Matko Brajša Rašan“), izvodio i operete.
Malim je domaćim orkestrom dirigirao Dušan Marčelja. Poslije su operete zbog prevelikih troškova skinute s repertoara, a time je propao i pokušaj osnutka gradskoga simfonijskog orkestra. Neko je vrijeme djelovala i Mala scena, odnosno Intimna scena, u prostorijama Kluba tehničara u Ulici Sergijevaca.
Ljeti se ansambl koristio i podijem ispred Augustova hrama na Forumu u Puli za izvedbu klasičnih grčkih dramskih djela, poput Sofoklova Edipa 1960. (redatelj V. Vukmirović), a kao kazališna scenografija služio je i romaničko-gotički portal Franjevačkoga samostana.
Istrapedia
Kazalište je do 1970. postavilo 213 premijera i odigralo 2050 predstava. Gostovalo je po cijeloj Istri te je bilo domaćinom gostujućim kazalištima iz Karlovca, Varaždina, Rijeke (Talijanska drama), Beograda i dr.
Iako nikad nije dosegnulo najviše profesionalne standarde, niti je za to imalo kadrovskih i materijalnih mogućnosti, ipak je znatno utjecalo na kult. život Pule i cijele Istre.
Zbog velike dotrajalosti zgrade gradske su je vlasti 1970. zatvorile do njezine temeljite obnove. Odlukom Skupštine općine Pula 1971. raspušten je i glumački ansambl, a dio tehničkog osoblja nastavio je djelovati u ustanovi Istarska scena, kojoj je gl. djelatnost bila organizacija kult. manifestacija u Puli i Istri.
Istrapedia
Ujedinjavanjem dr. djelatnosti s Istarskom scenom (filmski festival, izložbeni salon) 1977. osnovan je Centar za scenske i likovne djelatnosti, koji je priređivao gostovanja kazališnih predstava u Puli i Istri.
Pod imenom Pulafestival Centar je 1982.–94. djelovao kao tehnička i organizacijska podloga filmskom festivalu.
U preuređenju kazališne zgrade krajem 1980-ih proširen je i produbljen scenski prostor, ugrađeni su suvremeni scenski uređaji i rasvjeta, gledalište je potpuno obnovljeno prema izvornom stanju, uređene su prostorije za tehničke službe, za glumce, a u prednjem dijelu zgrade uredi, mala dvorana i izložbeni prostori.
Istrapedia
Obnovljena zgrada svečano je otvorena 1989. premijerom opere Ero s onoga svijeta J. Gotovca u izvedbi Opere HNK iz Zagreba. Od tada se u njoj održavaju različite kult. priredbe, kaz. gostovanja, koncerti i izložbe, ali kazalište nema stalni glumački ansambl. Od 1994. djeluje pod imenom INK – Kazališna kuća Pula.
Godine 1996. prikazana je prva dramska predstava u vlastitoj produkciji Otvarač za konzerve Victora Larouxa (redatelj Robert Raponja) i osnovan je Dramski studio INK, u kojem se okupljaju mladi glumački talenti.
Od tada se redovito održava Međunarodni kazališni festival mladih, koji u Pulu svake godine dovodi domaće i svj. dramske pedagoge.
Godine 2004. INK – Kazališna kuća Pula preimenovana je u INK – Gradsko kazalište Pula.
Od svakih 100 eura turističke potrošnje u hrvatskom gospodarstvu ostaje samo 48 eura, prema istraživanju na koje se pozvao čelnik Valamara Željko Kukurin. Podatak otvara pitanje koliko od snažnog turizma doista koristi imaju domaći poljoprivrednici, proizvođači i dobavljači.
Život u vlastitom kućanstvu bez partnera ili drugih ukućana sve je češći u Europskoj uniji. Prema Eurostatu, broj kućanstava u kojima živi jedna odrasla osoba bez djece porastao je 19,2 posto između 2016. i 2025. godine.
Rovinjska policija istražuje internetsku prijevaru u kojoj je 21-godišnjak ostao bez nekoliko tisuća eura. Mladić je primio poruku u kojoj se od njega tražilo ažuriranje bankovnih podataka, a nakon što je otvorio poveznicu i unio tražene informacije, izgubio je pristup mobilnom bankarstvu.
U Pazinu su započeli radovi na rekonstrukciji i dogradnji Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile, vrijedni gotovo 2,85 milijuna eura. Škola će dobiti devet novih učionica i dizalo za osobe s invaliditetom, a projekt bi trebao omogućiti organizaciju nastave u jednoj smjeni za više od 600 učenika.
Dvije žene ozlijeđene su u prometnoj nesreći koja se u subotu ujutro dogodila na raskrižju Vodnjanske ceste i Partizanskog puta. Jedna je zadobila teške, a druga lakše tjelesne ozljede, dok protiv 76-godišnjeg vozača slijedi kaznena prijava.
Svjetlocid, odnosno devastacija prirodne noćne tame i uništavanje noćnog krajobraza, sve je izraženiji problem suvremenog društva. Koliko je zvjezdano nebo vrijedno, podsjeća nas i Vincent van Gogh, čija je „Zvjezdana noć” jedno od najpoznatijih djela svjetske umjetničke baštine.
Iako nam prelazak na zimsko računanje vremena donosi dodatni sat sna, naše tijelo tu promjenu ne doživljava uvijek kao prednost. Umor, razdražljivost, promjene raspoloženja i poteškoće s koncentracijom samo su neke od posljedica koje se mogu pojaviti nakon pomicanja kazaljki.
Jesenski program tako nastavlja dugogodišnju misiju Edukacijskog gastronomskog centra Istre, koji kroz edukaciju profesionalaca i promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda doprinosi razvoju istarske gastronomske scene.
Gotovo sedam sati dnevno Hrvati provode na internetu, a posljedice sve češćeg gledanja u ekrane posebno zabrinjavaju kada je riječ o djeci i mladima. Stručnjaci upozoravaju da se kratkovidnost pojavljuje u sve ranijoj dobi te ističu važnost odmora očiju i boravka na otvorenom.
U zatvorski sustav Hrvatske tijekom 2025. primljeno je 2.684 stranih državljana, gotovo četvrtinu manje nego godinu ranije. Na kraju godine u sustavu ih je bilo 940, a najviše ih je pristiglo iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Srbije.
U noći sa subote na nedjelju završava ljetno računanje vremena. U tri sata kazaljke ćemo pomaknuti jedan sat unatrag, dok se u Europskoj uniji i dalje čeka dogovor o ukidanju sezonske promjene sata.
Ponekad je dovoljan miris svježe pečenog kruha, prve jutarnje kave ili drva koja gore u peći da nas misli odvedu desetljećima unatrag. Neki mirisi imaju neobičnu moć probuditi uspomene koje smo gotovo zaboravili.
Iza deset novih pjesama kriju se osobne teme kojima se Marko suočava s pritiskom, nesigurnošću, negativnim komentarima i iscrpljenošću koji su pratili njegov nagli uspon na međunarodnu glazbenu scenu.