Aleksandar Garbin danas bi imao rođendan! Evo detalja o životu rovinjskog kipara

U 69. godini života u lipnju prošle godine preminuo je Aleksandar Garbin, poznati rovinjski diplomirani kipar.

Danas bi imao 70 godina. Riječ je o istaknutom i nagrađivanom rovinjskom umjetniku koji od osamdesetih godina prošlog stoljeća igrao aktivnu ulogu u stvaranju kako istarske, tako i hrvatske suvremene likovne scene.

Kiparsku praksu stjecao je 1976. i 1977. godine u lijevaonici umjetnina Hočevar u Zagrebu.

Upisao se 1980. godine na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu gdje je 1988. godine diplomirao kiparstvo u klasi profesora Giancarla Marchesija i Alika Cavalierea, a magisterij je završio kod profesora Luciana Fabra.

Izlagao je od sredine osamdesetih godina na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada među kojima treba istaknuti Pollock-Krasner Foundation Grant, New York, 2005. godine.

Njegovi se radovi nalaze u brojnim privatnim i javnim zbirkama te u Muzeju Grada Rovinja, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli.

Aleksandar Garbin živio je samozatajno, često na rubu u egzistencijalno-financijskom smislu, kao i na margini vidljivosti izložbenog sustava. Stvarao je opsesivno i kontinuirano, ponajviše u području instalacija i objekata, vješto baratajući sa svjetlom, tekstom, nađenim predmetima.

Vjerovao je u razmjensku vrijednost umjetnosti, nerijetko prisvajao i preimenovao svakodnevne predmete. Elementi igre, humora, pomaknute logike neumorno se provlače kroz njegove radove koji su zaokupljeni granicama osobnog i javnog prostora. Osobito su ga zaokupljale teme teritorija kao fiktivnih tvorevina.

Skovao je pojam Area neutra koji nastaje tamo gdje se odvija radnja – pomicanjem predmeta s jednog na drugo mjesto oslobađa se i zauzima površina koju to tijelo fizički posjeduje. Pojmovi granice, linije razgraničenja, ničija zemlja, takozvane vruće granice, rizomi teritorija to su sve područja njegovog djelovanja.

Sklon promatranju i refleksiji, Garbin je zapisao: "Kompatibilnost između predmeta i njihov odabir nije nužan, postoje situacije koje su oprečne, a ipak kompatibilne, npr. spoj vidim na mjestima gdje se nebo dotiče s morem, gdje se osovina dodiruje s kotačem, općenito spojevi u prirodi i njihovi kontra spojevi, kiša sunce, plima oseka, rađanje smrt".