U kršu ponovno teče život: Lokve na Učki spašene od zaborava

U sušnim, kamenitim krajevima hrvatskog krša, lokve su nekada bile jedini pouzdan izvor vode – i to ne samo za ljude, već i za stoku i divlje životinje.

Iako su danas rijetkost, njihova važnost nije zaboravljena. Zahvaljujući projektu Still Water Revival, stari vodeni biseri ponovno dobivaju na vrijednosti – i budi se nada u njihov opstanak.

Na području Parku prirode Učka zabilježeno je oko četrdeset lokvi, a iako se na prvi pogled čine malenima, riječ je o vrijednim i kompleksnim ekosustavima.

Njihovo postojanje omogućavaju nepropusni slojevi tla, no opstaju samo ako ih se redovito održava.

''Lokve se dijele na povremene i stalne'', objašnjava dr. sc. Marko Klobučar, stručni voditelj u Parku prirode Učka.

''Povremene zadržavaju vodu samo tijekom vlažnijeg dijela godine, dok stalne vodu imaju tijekom cijele godine, zahvaljujući podzemnim izvorima ili ljudskoj brizi.''

Rovozna – najveća među lokvama

Najveća među njima je Rovozna, smještena na jugozapadnim obroncima Učke. Promjera je oko 30 metara i duboka do metar i pol.

Nekada su takve lokve redovito čišćene i održavane, no depopulacija sela dovela je do njihova zanemarivanja i zapuštenosti.

''Ako se ne održavaju, lokve se s vremenom napune muljem i gube dubinu'', upozorava Klobučar.

Projekt obnove: Voda se vraća u krajolik

Kako bi se zaustavio taj negativan trend, od proljeća 2022. do travnja 2025. provodio se projekt obnove stajaćih voda, vrijedan 650 tisuća eura.

Nositelj je bila udruga Biom, uz partnere među kojima je i Park prirode Učka.

Cilj projekta bio je očuvanje malih vodenih ekosustava i edukacija lokalnog stanovništva.

Na Učki je obnovljeno pet lokvi: Rovozna, Gospin dol, lokva na poučnoj stazi Stražica–Sapačica, lokva na Koritima i ona kod Šušnjevice.

Uklanjali su se višak mulja, zarasla vegetacija i prepreke u vodi – ovisno o razini zapuštenosti.

Oaze za život: od žaba do grabljivica

Iako naizgled neupadljive, lokve su ključne za opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta. U njima rastu vodene biljke, žive vodozemci, a koriste ih i brojne ptice, sisavci i šišmiši.

''Šišmiši love kukce iznad površine vode, a ptice ih koriste za gniježđenje, odmor ili napajanje. Na Rovozni se često mogu vidjeti zebe, crnokape, grmuše, pa i jastrebovi i ćukovi'', navodi Klobučar.