Učka vraća vodu prirodi: Obnovljene lokve spašavaju živote

U sušnim krajevima hrvatskog krša, lokve su stoljećima bile ključni izvor vode – za ljude, stoku i divlje životinje. Danas su mnoge od njih zapuštene i zarasle, no zahvaljujući projektu „Still Water Revival“, njihova vrijednost ponovno se prepoznaje, a život se vraća u ove male, ali vitalne vodene oaze.

Na području Park prirode Učka zabilježeno je oko četrdeset lokvi, koje unatoč svojoj skromnoj veličini čine značajne ekosustave. Lokve nastaju zbog prirodnih nepropusnih slojeva tla, a dijele se na povremene – koje zadržavaju vodu sezonski, i stalne – koje imaju vodu tijekom cijele godine, često i zahvaljujući podzemnim izvorima ili ljudskoj intervenciji.

Najveća među njima, Rovozna, smještena je na jugozapadnom dijelu Učke i prostire se na 30 metara promjera, s dubinom do 1,5 metara. Nekoć su se lokve redovito čistile i održavale, no s depopulacijom sela, mnoge su prepuštene zaboravu.

"S vremenom se lokve ispunjavaju muljem, što smanjuje njihovu dubinu i kapacitet", ističe dr. sc. Marko Klobučar, stručni voditelj Parka prirode Učka za HRT.

Foto: HRT

Upravo zato, od proljeća 2022. do travnja 2025., proveden je projekt obnove stajaćih voda u vrijednosti 650.000 eura, u organizaciji udruge Biom, uz partnere poput Parka prirode Učka. Cilj projekta bio je očuvanje malih vodenih staništa i podizanje svijesti lokalnog stanovništva o njihovoj važnosti.

Na Učki je obnovljeno pet lokvi: Rovozna, Gospin dol, lokva na Poučnoj stazi Stražica–Sapačica, lokva na Koritima i ona kod Šušnjevice. Ovisno o potrebama, uklanjana je zarasla vegetacija ili višak mulja kako bi se spriječilo zatrpavanje i omogućio oporavak ekosustava.

Oaze života: Od šišmiša do ćuka

Lokve nisu samo izvor vode – one su gnjezdište, pojilište i sklonište za brojne vrste. Koriste ih ptice selice, šišmiši, vodozemci, ali i veći sisavci poput jelena, čagljeva, jazavaca i divljih svinja.

"Šišmiši iznad lokvi love kukce, ptice se ondje gnijezde i odmaraju. Na Rovozni se često mogu vidjeti zebe, crnokape i sive grmuše, a ponekad i jastrebovi i ćukovi", dodaje Klobučar.

Ova uspješna obnova pokazuje kako se s relativno malim ulaganjima, ali uz veliku stručnost i predanost, mogu očuvati dragocjeni prirodni resursi krša, na korist cijele zajednice.