Zašto se fešta u Vodnjanu zove 'BUMBARSKA'? Postoji nekoliko zanimljivih legendi...
Naziv nema veze s kukcima, kako bi se pomislilo na prvu, nego su Bumbari žitelji Vodnjana koji govore dyaleto bòumbaro ili bumbarski, tj. istroromanski (istriotski) dijalekt neolatinskoga podrijetla.
IstraIN
9 Kolovoz 2025 I 13:34
Alessio Sponza/Island Media StudiosVodnjan
“Bumbarska fešta” jedna je od najdugovječnijih organiziranih pučkih zabava istarskog poluotoka. Od svog postanka održava se u Vodnjanu jednom godišnje, druge subote u kolovozu.
Više od pedeset godina Bumbarska fešta opstaje i traje i dalje, na radost i oduševljenje domaćih i gostiju. Bumbarska će se fešta ove godine održati 55. put, 12. kolovoza. Fešta se održava ne samo na Narodnome trgu već i u okolnim ulicama i trgovima. Fešta je to na kojoj se posjećenost broji u tisućama, a posjetitelje očekuje bogat cjelodnevni program.
Vodnjan ove subote postaje središte dobre zabave i istarske tradicije. Na 58. Bumbarskoj fešti posjetitelje očekuju trka na tovarima, alegorijska kola, program za djecu te veliki večernji koncert Dražena Zečića uz bogat glazbeni program.
16:08Prije 77 d06.08.2026
No, zašto se zove Bumbarska? Naziv nema veze s kukcima, kako bi se pomislilo na prvu, nego su Bumbari žitelji Vodnjana koji govore dyaleto bòumbaro ili bumbarski, tj. istroromanski (istriotski) dijalekt neolatinskoga podrijetla.
Postoji i nekoliko verzija priča oko naziva bumbari.
Prema prvoj, austrougarskog su cara prilikom njegova posjeta Vodnjanu ljudi dolazili vidjeti i donosili mu darove. Carski je doček bio na mjestu gdje je nekada bila tvornica za preradu svile. Kad je car izašao iz vlaka, ljudi nisu znali što bi rekli, šutjeli su i tupo ga gledali. Tada je rekao: “Ma che gente burbera!” (Kakvi neljubazni ljudi!), a podesta je razumio: “Ma che gente bumbara!”. I navodno se od tada Vodnjanci nazivaju Bumbarima.
Prema drugoj inačici priče o carskome imenovanju, Franji Josipu je glasno muziciranje vodnjanske gradske glazbe – ili bande, kako su je nekoć nazivali – u nježnim carevim ušima zvučala kao bum…bum…Bumbari!
Treća šaljiva legenda govori kako su u Puli bili vojnici, Nijemci i Mađari. Jedan od njih je tražio dozvolu da ode u Vodnjan gdje je popio vina i povikao: “Buona bumba!” („Dobro piće!“) te ih otada nazivaju Bumbari.
Kanfanar se posebno istaknuo činjenicom da je općina bez duga te da prema prosječnom dohotku po stanovniku ostvaruje treći najbolji rezultat u Hrvatskoj.
Radna skupina za praćenje kvalitete zraka u Koromačnu još uvijek čeka odgovore nadležnih institucija, dok od Holcima traži dodatna pojašnjenja o oporabi otpada, probnom radu postrojenja i prekoračenju emisija amonijaka.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.
Herculanea, naime, nema dovoljno manipulativnog prostora koji bi omogućio jednostavnije upravljanje otpadom u situacijama kada dolazi do zastoja u njegovu odvozu.
Hrvatska je istaknula kandidaturu za domaćinstvo Europskog prvenstva u futsalu 2030. godine. Utakmice bi se igrale u Zagrebu i Splitu, a odluku o domaćinu UEFA će donijeti u rujnu 2027. godine.
Međunarodni dan svjesnosti o mucanju obilježava se 22. listopada kako bi se smanjile predrasude i pružila podrška osobama koje mucaju. U predškolskoj dobi mucanje pogađa između dva i četiri posto djece.
U Staroj tvornici duhana ovog petka i subote očekuje nas peto izdanje međunarodnog festivala GinIstra, koje donosi ginove iz pet zemalja, atraktivne radionice, stručni panel, natjecanje u pripremi koktela i bogat glazbeni program.
Internetska kupnja postala je svakodnevica, ali ne prolazi uvijek bez problema. Prema Eurostatu, 35 posto nedavnih online kupaca u Europskoj uniji tijekom 2025. susrelo se s poteškoćama. Najčešće su se žalili na dostavu koja je trajala dulje od najavljenog roka.
Iako je riječ o natjecanju koje je trajalo samo dvije minute, iza rezultata stoji ozbiljna organizacija i velik broj sudionika koji su morali zadovoljiti precizno određene uvjete.
Na kraju 2025. u hrvatskom zatvorskom sustavu bilo je 4.947 osoba, a zakonski kapacitet iznosio je 4.052 mjesta. Uz 895 osoba više od predviđenog kapaciteta, sustavu je nedostajalo i 878 zaposlenika prema broju sistematiziranih radnih mjesta.
Koliko ekrani utječu na dječju pažnju, emocije i odnose u obitelji? Odgovore na ta pitanja roditelji će moći potražiti na radionici koja se u Rovinju održava u ponedjeljak, 26. listopada, u 18 sati. Sudjelovanje je potrebno prijaviti, a mjesta ima za samo 20 osoba.
Učenici Osnovne škole „Vladimir Nazor“ svojim su posjetom pokazali koliko su međugeneracijska druženja važna za povezivanje mladih i starijih sugrađana.