Kriza mentalnog zdravlja među mladima: U Istri sve više djece i tinejdžera traži stručnu podršku!
U Istri se bilježi zabrinjavajući skok mentalnih poteškoća među mladima. Djeca i tinejdžeri sve češće traže stručnu podršku, a broj zahtjeva raste i do 30 posto godišnje — bez znakova usporavanja.
U Puli je nedavno održan prvi stručni skup osnovnih i srednjih škola Istarske županije, u organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i uz podršku županije. Skup je dio zajedničkih aktivnosti usmjerenih na promicanje zdravih životnih stilova te dobrobiti djece i mladih kroz novi projekt Škole zdravlja.
Ravnatelj Zavoda, dr. Aleksandar Stojanović, u razgovoru za naš portal pojasnio je da projekt predstavlja logičan nastavak dugogodišnje suradnje Zavoda i školskog sustava. Zavod već godinama provodi različite programe — od aktivnosti za predškolske ustanove i manifestacije Hoditi i zdravi biti do gerontoloških skupova.
Sve više stanovnika Istre traži stručnu pomoć zbog stresa, preopterećenosti i izazova svakodnevnog života. Kako bi odgovorili na rastuće potrebe građana, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije zaposlili su nove psihologinje i dodatno proširili usluge savjetovanja.
06:20Prije 125 d20.06.2026
Prije pokretanja projekta provedeno je istraživanje među učiteljima i nastavnicima kako bi se utvrdile stvarne potrebe u provođenju zdravstvenog odgoja kao međupredmetne teme. Rezultati su pokazali da su najveći izazovi upravo na područjima mentalnog zdravlja, prehrane i tjelovježbe.
Na tim rezultatima izgrađen je pilot-projekt u šest škola: tri osnovne (Nedešćina, Žminj i Marčana) te tri srednje škole (Škola primijenjenih umjetnosti Pula, rovinjska Srednja škola Eugena Kumičića i Talijanska srednja škola Buje).
Učenici su tijekom radionica radili na temama mentalnog zdravlja, pravilne prehrane i zdravih životnih navika, a svoje zaključke predstavili su na stručnom skupu 12. i 13. studenog. Skup je okupio oko 70 sudionika — djelatnika škola i stručnih službi.
Govoreći o mentalnom zdravlju mladih, dr. Stojanović naglasio je zabrinjavajući porast broja onih koji traže stručnu pomoć. “Bilježimo godišnji rast od 20 do 30 posto, a najveći porast primjetan je upravo kod osnovnoškolske i srednjoškolske populacije”, istaknuo je. Riječ je o trendu koji ukazuje na sve veće psihosocijalne potrebe mladih.
Prema njegovim riječima, presudno je kako se mladima pristupa. Klasična predavanja više ne postižu željeni učinak, dok se najbolji rezultati postižu uključivanjem učenika u aktivan rad, kreiranje sadržaja i rješenja koja su primjenjiva u njihovoj svakodnevici.
Dr. Stojanović je istaknuo i važnost izgradnje povjerenja. Mladi se najlakše obraćaju stručnjacima koje već poznaju, zbog čega Zavod redovito surađuje sa školama i provodi terenske aktivnosti. Dugo prisutna savjetovališta za spolno zdravlje i pravilnu prehranu bilježe visoku razinu povjerenja i konstantan interes.
Foto: Rovinj FM
Zavod istovremeno širi i druge programe. Prošle je godine pokrenut projekt Vrtići zdravlja, koji se s četiri uključene ustanove proširio na čak 17 vrtića. Tu je i projekt Zdravlje na radnom mjestu, namijenjen radno aktivnoj populaciji izloženoj stresu, dugotrajnom sjedenju i ekranima. U sklopu projekta nedavno su održana savjetovanja u rovinjskoj Javnoj vatrogasnoj postrojbi.
Posebna tema jest i poznata manifestacija Hoditi i zdravi biti, koja iduće godine obilježava desetu obljetnicu. Tijekom godina prerasla je u županijski projekt koji povezuje gradove i općine te potiče građane na zajedničko kretanje i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Naglasci iz razgovora s dr. Stojanovićem pokazuju da projekt Škole zdravlja dolazi u ključnom trenutku. Sve veći broj mladih suočava se s mentalnim teškoćama, a ovakvi projekti nude im konkretne alate, podršku i stručnjake kojima se mogu obratiti — što je temelj kvalitetne i održive brige o mladima u Istri.
Od književnih susreta i filmskih projekcija do kazališnih predstava i opernih izvedbi, građanima se pružaju brojne prilike za upoznavanje talijanske kulturne baštine.
Jedna od najpoznatijih opereta svih vremena, „Vesela udovica” Franza Lehára, ove subote stiže pred pulsku publiku. Premijera će imati i posebno svečano značenje jer se njome obilježava 25 godina umjetničkog djelovanja opernog pjevača Ronalda Brausa.
Iza deset novih pjesama kriju se osobne teme kojima se Marko suočava s pritiskom, nesigurnošću, negativnim komentarima i iscrpljenošću koji su pratili njegov nagli uspon na međunarodnu glazbenu scenu.
Posjetitelje očekuju tri zanimljiva događanja, od predavanja mladih znanstvenih entuzijasta do druženja s poznatom književnicom i razgovora o budućnosti električnih automobila.
Za hrvatske domaćine nova pravila vjerojatno neće značiti veliku promjenu u svakodnevnom poslovanju, ali ponovno otvaraju pitanje ravnoteže između prava gostiju i zaštite iznajmljivača.
Najveći festival gina u regiji okupio je domaće i međunarodne destilere, brojne uzvanike i ljubitelje vrhunskih destilata. Dodijeljeno je 14 zlatnih i jedno platinasto odličje, a glavna nagrada otišla je u Buzet.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.
Međunarodni dan svjesnosti o mucanju obilježava se 22. listopada kako bi se smanjile predrasude i pružila podrška osobama koje mucaju. U predškolskoj dobi mucanje pogađa između dva i četiri posto djece.
U Staroj tvornici duhana ovog petka i subote očekuje nas peto izdanje međunarodnog festivala GinIstra, koje donosi ginove iz pet zemalja, atraktivne radionice, stručni panel, natjecanje u pripremi koktela i bogat glazbeni program.
Internetska kupnja postala je svakodnevica, ali ne prolazi uvijek bez problema. Prema Eurostatu, 35 posto nedavnih online kupaca u Europskoj uniji tijekom 2025. susrelo se s poteškoćama. Najčešće su se žalili na dostavu koja je trajala dulje od najavljenog roka.
Iako je riječ o natjecanju koje je trajalo samo dvije minute, iza rezultata stoji ozbiljna organizacija i velik broj sudionika koji su morali zadovoljiti precizno određene uvjete.
Na kraju 2025. u hrvatskom zatvorskom sustavu bilo je 4.947 osoba, a zakonski kapacitet iznosio je 4.052 mjesta. Uz 895 osoba više od predviđenog kapaciteta, sustavu je nedostajalo i 878 zaposlenika prema broju sistematiziranih radnih mjesta.